PRIJATELJ TRANSFER ELEKTRONIK

Nehruova 51, tel. + 381 11 318 40 46, delatnost : knjigovodstvo i računovodstvo


петак, 28. јун 2013.

A - misli, citati, izreke...

Abba Eban / Aba Eban (1915 – 2002) :
Istorija nas uči da se ljudi i nacije ponašaju mudro nakon što iscrpe sve druge alternative.

Abdulah Sidran (rođen 1944.) :
Rat je veliko zlo, koje hoda u kuću dođe, u dušu uđe i kuću i dušu uzme.
Tamo je Pobednik podigao hram, od pobeda  silnih da iskupi dušu.

Abraham Joshua Heschel / Abraham Jošua Hešel  (1907 – 1972) :
Samopoštovanje je plod discipline: osećaj dostojanstva rađa se iz sposobnosti da se sebi kaže ne.
Život bez obveze nije vredan življenja.

Abraham Lincoln / Abraham Linkoln (1809 – 1865) :
Ako mi je na raspolaganju 6 časova za obaranje drveta, provešću prva 4 u oštrenju sekire.
Biću spreman, a onda će se i šansa pojaviti.
Bolje je čutati i biti smatran budalom nego progovoriti i odstraniti svaku sumnju.
Pravo na kritikovanje ima onaj ko je spreman da pomogne.
Svet nikada nije imao dobro definisanu reč sloboda.
Šta god da si, budi dobar.
Ujed se ne leči ubijanjem psa.
Uvek imajte na umu da je vaša sopstvena odluka da uspete važnija od bilo koje druge.
Veliki geniji preziru utabane staze.

Aelius Galenus / Claudius Galenus / Galen of Pergamon 
Aelije Galen / Klaudije Galen / Galen iz Pergama (129 – 200) :
Pokreti koji ne menjaju disanje se ne zovu vežbanja.

Aeschylus / Eshill / Eshil (525/524 –  456/455 p.n.e.):
Mudrost se osvaja patnjom.
Nema ništa izvesno u ljudskom životu osim činjenice da ga čovek mora izgubiti.
Nije mudar onaj koji mnogo zna, već onaj čija su znanja korisna.
Reči su lek duši koja pati.
Sve može biti onaj koji je mudar, a to nikad ne pokazije
U ratu je istina prva žrtva.
U školi patnje najbolje naučiš mudrosti.
Vode svih reka ne mogu isprati ruke krvave od zločina.
Zajednička nam je sudbina, ali misao pripada pojedincu
Za stare ljude uvek je pravo vreme da uče.

Aesop / Ezop (620 – 560) :
Bolje je jednom zaista umreti, nego ceo život umirati od straha.
Bolje je siromaštvo bez opasnosti i straha od bogatstva punog nemira i patnje.
Budi zadovoljan onime što imaš; čovek ne može biti prvi u svemu.
Često preziremo ono što nam je najkorisnije.
Da bi videli neprijateljevu propast, neki su spremni i na vlastitu.
Gde su potrebne ruke, reči su suvišne.
Izgled često vara.
Kad se nešto već dogodilo, nepotrebno je kajati se.
Lud je onaj koji se želi odreči onoga sto ima, nadajuči se da će dobiti ono što nema. 
Ljudima je tuđa nesreća najbolji lijek vlastitoj.
Mudri ljudi, ako se uspiju izvući iz neke ružne situacije, dobro će paziti da u nju ponovno ne upadnu. Učenik mora u svemu natkriliti svog učitelja, da ne bi zauvek ostao učenik.
Ne treba se uvek ponašati isto, samo oni koji se znaju promeniti, s promenom situacije će se spasiti.
Nikad ne veruj savetu čoveka u nevolji.
Onaj ko se ne može prikloniti niti jednoj niti drugoj strani, nema prijatelja.
Polako i sigurno pobeđuje u trci.
Snaga je u zajedništvu.
Time što vam ne čine zlo, zli ljudi misle da vam čine mnoga dobra.
Učenik mora u svemu natkriliti svog učitelja, da ne bi zauvek ostao učenik.
Uveravanje je često korisnije od sile.
Zli ljudi ne menjaju narav ni kad se s njima lepo postupa.

Afrika :
Ako imaš cilj, naći ćeš i put.
Bolje je neprijatelja zadržati van kuće, nego ga terati iz kuće.
Čovek koji stavlja svoj oklop za rat ne sme se veseliti kao čovek koji skida svoj oklop.
Kada nemaš neprijatelja u sebi, spoljašnji neprijatelji te ne mogu povrediti.
Laž može naneti bol sto puta veći nego koplje.
Mudrost ne stanuje samo u jednoj kući.
Nemoj pokušavati da se boriš sa lavom ako i sam nisi lav.
Prevelika mudrost graniči se s glupošću.
Preteranom dobrodušnošću nećeš daleko dogurati.
Samo glupog čoveka mogu slomiti sitne stvari.
Što ne postigneš vikom, postići ćeš ćutanjem.
Znanje je kao stablo baobaba: jedan čovek ga ne može obuhvatiti.

Agatha Christie / Agata Kristi (1890 – 1976) :
Kada iz vlastitog iskustva saznate šta znači užas, naoružani ste protiv svega u životu.
Kajanje. To je gubljenje vremena.
Tajna uspjeha je u samo u tome da se pokreneš.

Ajahn Sumedho (rodjen 1934 ) :
Mudrost ne znači imati mnogo znanja o ovome svetu. Ne moramo da idemo na univerzitet i gomilamo informacije o svetu da bismo bili mudri. Mudrost znači znati prirodu stanja dok ih doživljavamo. Ona znači ne biti zarobljen svojim reakcijama ili uplitanjem u stanja našeg tela i uma, po navici, iz straha, brige, sumnje, pohlepe...
Tražiti mir je kao tražiti kornjaču sa brkovima : nećete biti u mogućnosti da je pronađete. Ali kada vaše srce bude spremno, mir će potražiti vas..
Um prosvetljenog ljudskog bića je prilagodljiv, um neuke osobe je nepromenjiv.
Vi ste svoj vlastiti učitelj. U potrazi za učiteljem ne možete rešiti svoje vlastite nedoumice. Proučite sebe kako bi pronašli istinu - iznutra, a ne spolja. Poznavanje sebe je najvažnije.

A. Jang :
Od svih strategija, želeti je najgora.

Ajzak Dizraeli :
Grozan je osećaj zadovoljiti se osrednošću kada je najbolje pred nama.

Alan Kilpatrick :
Ne možete doći do vrha sve dok nepočnete da se penjete.

Alan Stewart Paton (1903 – 1988) :
Kad nas neko duboko povredi, oporavljamo se tek kad oprostimo.

Alan Watts (1915 – 1973) :
Zen je naćin oslobadjanja, koji se ne bavi onim što je dobro ili loše ili korisno, već onim što jeste.

Albanija :
Blaga reč zove prijatelje, ona teši i miri neprijatelje.
Bolje jedan dan soko nego sto godina strvinar.
Bolje je u hladu svog trnja, nego u hladu tuđe smokve.
Bolje nekome reći u oči nego gledati ga popreko
Bolje smrt nego strah.
Ko živi u nadi, taj umire od gladi.
Lenčina je uvek gladan.
Najveća je sramota sebe smatrati pametnim.
Onaj ko samo jednom slaže, nikada mu više neće verovati, pa čak i da kaže sto istina.
Opeklo ga je mlijeko pa sad puše i na jogurt.
Pobegoh od vuka, naiđoh na zmiju.
San je brat smrti.
Teže mi je što si zamahnuo, nego da si me udario.
Vuk svoje meso liže, ali tuđe ždere.
Zao čovek nesreća je zavičaja.

Albert Camus / Albert Kami (1913 – 1960) :
Da bi se upoznao, čovek se mora dokazati.
Dve stvari su beskonačne – svemir i ljudska glupost. Za svemir nisam toliko siguran.Čovek je jedino stvorenje koje odbija da bude ono što jeste.
Jedna od karakteristika osrednjeg duha jeste večito preračunavanje.
Tražiti ono što je istinito ne znači tražiti ono što je poželjno.
Uspeh ne dolazi sam po sebi, za njega se treba izboriti.
Veličina čoveka je u njegovoj odluci da bude jači od svoje sudbine.
Veličina čoveka je u njegovoj odluci da bude jači od svoje sudbine.

Albert Einstein / Albbert Ajnštajn (1879 – 1955) :
Ako nešto ne možeš jednostavno da objasniš onda to ne poznaješ dovoljno.
Ako želite izbjeći kritiku, ne recite ništa, ne radite ništa i budite ništa.
Čovek ne može istovremeno da sprečava i priprema se za rat.
Cilj opravdava sredstvo, ali nijedan cilj ne može biti toliko uzvišen da bi opravdao upotrebu nečasnih sredstava.
Edukacija je ono što preostane nakon što neko zaboravi šta je naučio u školi.
Intuitivni um je sveti dar, a racionalni um je verni sluga. Mi smo stvorili društvo koje ceni sluge, a zaboravlja darove.
Ja nisam nešto posebno talentovan. Samo sam strastveno radoznao.
Jedina istinski vredna stvar je intuicija.
Lakše je razbiti atom nego predrasude.
Ljudska glupost i svemir su beskonačni, ali za ovo drugo nisam siguran.
Mašta je važnija od znanja.
Mir se ne može održati silom, jedino se može postići razumevanjem. 
Ne znam tačno sa čime će biti vođen III svetski rat, ali pouzdano znam da će IV biti vođen sa štapovima i kamenjem.
Nijedan cilj nije toliko uzvišen da bi opravdao nečasna sredstva.
Nikad ne razmišljam o budućnosti, ionako stiže dovoljno brzo.
Oni koji nikad nisu pogrešili, nikad nisu ni isprobali nešto novo.
Osoba koja nije nikada pogrešila u stvari nije nikada pokušala uraditi nešto novo.
Ovaj je svijet opasno mjesto, ne zbog toga sto su ljudi zli, vec zbog toga sto se ne bore protiv tog zla.
Pametan čovek zna da kaže: „ne znam“.
Podučavanje bi trebalo biti takvo da se ono što se nudi prihvata kao vredan dar, a ne kao naporna dužnost Pokušajte da postanete ne čovek uspeha, nego čovek vrednosti.
Postoje samo dve beskonačne stvari: svemir i ljudska glupost... ali za svemir nisam baš sasvim siguran.
Prava vrednost čoveka sastoji se u tome, u kojoj meri je i u kom smislu mogao da se oslobodi svoga ja.
Priznajem da misli utiču na telo.
Problemi se ne mogu rešavati na istom nivou spoznaje koja ih je stvorila.
Rat se sastoji u tome, da se ljudi, mada jedni druge ne poznaju, međusobno ubijaju na zapovest ljudi koji se vrlo dobro poznaju, a uzajamno se ne ubijaju.
Razlika između genijalnosti i gluposti je ta da genijalnost ima granice.
Samo su svemir i ljudska glupost beskrajni. Mada, za ovo prvo nisam siguran.
Sila uvek privlači ljude niskog morala.
Strah od smrti je jedan od najneopravdanijih strahova jer ne postoji rizik od nesreće za nekog ko je mrtav.
Svaka inteligentna budala može da napravi stvari većima, kompleksnijima i nasilnijima, ali je potreban dodir genija i mnogo hrabrosti kako bi pokrenuli stvari u suprotnom smeru.
Sve mora biti jednostavno koliko je u stvari i jednostavno, ali ne sme biti jednostavnije od toga.
Svet je previše opasan da bi se u njemu živelo - ne zbog ljudi koji čine zlo, već onih koji stoje sa strane i nemo posmatraju.
Svetu ne preti opasnost od ljudi koji čine zlo nego od onih koji to dopuštaju.
Um je poput padobrana - funkcioniše jedino ako je otvoren.
Važno je nikad ne prestati postavljati pitanja.
Većina ljudi kaže da intelekt čini naučnika, tu greše, naučnika čini njegov karakter.
Zdrav razum je samo pregršt predrasuda koje smo usvojili do osamnaeste.
Život je kao vožnja biciklom: treba neprestano ići napred, bez zaustavljanja - da se ne izgubi ravnoteža.

Albert Schweitzer (1875 – 1965) :
Ako je ispravno shvaćena, nauka leči čoveka od njegove oholosti jer mu pokazuje njegove granice.
Čovjek je ovladao prirodom pre no što je naučio vladati samim sobom.
Čovek može činiti samo ono što čovek može da uradi. Ali ako to radi svaki dan, može mirno da spava i nastavi s time i sutra.
Etika nije ništa drugo nego poštovanje života.
Istina nema svoje posebno vreme. Njeno vreme je uvek - sada.
Ponekad se naša svetlost ugasi da bi je ponovo rasplamsao neko drugo biće. Svako od nas duguje duboku i iskrenu zahvalnost onima koji su tu svetlost ponovo oživveli.
Primer nije glavna stvar u uticaju na druge. On je jedina stvar.
Sreća je dobro zdravlje i slabo pamćenje.
Svrha ljudskog života je služiti i pokazati saosećanje i želju da pomognete drugima.
Uspeh nije ključ za sreću. Sreća je ključ za uspeh. Ako volite ono što radite, vi će te biti uspešni.

Aldous Leonard Huxley (1894 – 1963) :
Činjenice ne prestaju postojati zato što se ignorišu.
Ima ljudi, i to mnogo, koji se iskreno kaju samo zbog svojih dobrih dela.
Istinoljubivost je srce moralnosti.
Poznavanje samoga sebe bitno je važan uvod u menjanje samoga sebe.
Samo je jedan kutak svemira koji sigurno možete promeniti, a to ste vi sami.
U dobro vjeruje još samo malo onih koji ga čine.
Zapažajući tuđe pogreške čovek lakše može ispraviti svoje.

Alexander Alexandrovich Blok
Aleksandar Aleksandrovič Blok (1880 – 1921) :
Umetnosti, kao ni životu, slabi nisu dorasli.

Alexander Nikolayevich Ostrovsky
Aleksandar Nikolajevič Ostrovski  (1823 – 1886) :
Javno isticanje svoje skromnosti najnepodnošljivija je od svih sujeta.
Pred svima nama je samo jedan put: nije ga teško naći, ali je veoma teško održati se na njemu.

Alexander Pope / Aleksandar Poup (1680 - 1744) :
Blagosloveni su oni koji ništa ne očekuju, jer nikada neće biti razočarani.
Grešiti je ljudski, opraštati božanski.
Ko laže, ne zna kakva se posla laća. jer mora izmisliti 20 drugih laži da bi održao prvu.
Ljude treba učiti tako, kao da ih ne učiš, i ono što ne znaju treba im izneti kao nešto što su oni tek zaboravili.
Ne treba se stideti priznanja da smo pogrešili, jer to, drugim rečima, znači da smo danas pametniji nego juče.
Reči su poput listova, i onde gde ih je najviše, retko se pod njima nađe mnogo plodova razuma.
Skrivena harmonija bolja je od očigledne.

Alexander Sergeyevich Pushkin
Aleksandar Sergejevič Puškin (1799 – 1837) :
Čitanje je najbolje učenje.
Lukavost još nije dokaz pameti. Ima glupana pa čak i ludaka koji su izvanredno lukavi.
Navika je s neba nam dana: zamena je sreće ona.

Alexander the Great /Aleksandar Veliki
Aleksandar Makedonski (356–323 p.n.e.) :
Niko me u svetu nije pokorio, nego sam ja sebe.
Ništa nije nemoguće za onoga ko ima volju pokušati.
Ocu dugujem što sam živ, a učitelju dugujem što živim dobro.

Alexander Vasilyevich Suvorov
Aleksandar Vasiljevič Suvorov (1729 – 1800) :
Ako mi njih ne oteramo u pakao, pakao bi mogao progutati nas.
Kada se neprijatelj vrati nazad, nismo uspeli. A kada ga odsečemo, okružimo i razbijemo, mi smo uspeli.
Naviknite sebe na neumorno delovanje.
Ono što je teško na treningu postaće lako u borbi.
Pobedite sposobnostima, a ne sa brojevima.
Preplašen je – napola pobeđen.
Što više komfora to manje hrabrosti.

Alexei Maximovich Peshkov/ Maxim Gorky
Aleksei Maksimovič Pješkov / Maksim Gorki (1868 – 1936) :
Čovek sve može samo ako hoće.
Najveća radost i zadovoljstvo života jeste osećanje da si ljudima potreban i drag.
Ne budite ravnodušni, ravnodušnost je smrtonosna za ljudsku dušu.
Ne možeš biti neprijatelj vatre samo zato što ona zna da opeče. Ona zna i da ugreje.
Ono što vveruješ to i postoji.
Razum je dragi kamen koji najlepse sjaji u okviru skromnosti.
Samo se glupanu život čini jednostavnim.
Treba živeti tako da bi mogao samog sebe da poštuješ.
Tvrdi previše dugo da si u pravu, i bićeš kriv.
Zlo je kada snaga živi bez razuma, ali nije ni dobro kada razum živi bez snage.
Život, to je umetnost da se u svemu nađe lepota i radost.

Alf Henrikson (1905 – 995 ) :
Ako se uzbuđuješ zbog nevažnih stvari, onda nisi ni ti puno važniji.

Alfred Adler (1870 – 1937) :
Nepoznavanje samog sebe opasno je po sam život.

Alfred Thayer Mahan (1840 – 1914) :
Saveznici koje smo stekli pobedom okrenuče se protiv nas i na sam šapat o našem porazu.

Alice Meynell (1847 – 1922) :
Sreća nije u događajima. Ona zavisi od plima i oseka uma.

Alice Wellington Rollins (1847 – 1897) :
Test za dobrog Učitelja nije koliko pitanja može postaviti svojim učenicima na koja će oni spremno odgovoriti, već koliko ih pitanja inspiriše da oni postave njemu na koja mu je teško da dgovori.

Allen A. Abad (1950 2009) :
Nije bitno koliko misliš da si vešt u umetnosti borenja. Ono što je bitno jesu vrednosti koje si naučio u dojou, ono što si naučio o sebi, ljudima oko sebe i kako koristiš mudrost u svom životu.

Ambrose Redmoon (rodjen 1933.) :
Hrabrost nije odsustvo straha već odluka da je nešto važnije od straha.

Amerika :
Kada se jedna vrata zatvore, otvore se druga.
Kada sve propadne, upornost uspeva.
Na lestvice života čovek se ne može popeti sa rukama u džepovima.
Onaj ko prisluškuje tuđe razgovore ne čuje o sebi nikad ništa dobro.

Amos Bronson Alcott (1799 – 1888) :
Najdublje istine ipak se najbolje čitaju između redova i najvećim se delom ne daju napisati.
Pravi učitelj štiti svoje učenike od svog ličnog uticaja.

Amyos Jacques (1513 – 1593) :
Gde vlada pravda, oružje je nepotrebno.

Anaïs Nin (1903 – 1977) :
Mi ne vidimo stvari onakvima kakve jesu, mi vidimo stvari onako kakvi smo mi.
Nečiji život se širi ili skuplja proporcijalno njegovoj hrabrosti.

Anaksagora (oko 500 – 428 p. n. e.) : 
Ako hoćeš dugo da sačuvaš plam svetla moraš mu na vreme dodati ulja. 

Anatol Frans (1844 – 1924) :
Da bismo postigli velike stvari moramo sanjati i delati.
Obrazovanje se ne sastoji od toga koliko ste zapamtili ili koliko znate. Sastoji se od toga da razlikujete koliko znate, a koliko ne.

Anchee Min (rodjena 1957.) :
Ako ne možeš da se vratiš u majčinu utrobu biće ti bolje da naučiš da budeš dobar borac.

Andre Agasi (rodjen 1970.) :
Šta nešto čini posebnim? Ne ono što će te dobiti time, nego osećaj da biste to mogli izgubiti.

Andre Bertel :
Prvo treniraj, kasnije razgovaraj.

Andre Malraux (1901 – 1976) :
Kada se čovek suoči sa sudbinom, sudbini je kraj i čovek dođe na svoje.
Komandovati je služiti, niti više niti manje.

André Paul Guillaume Gide / Andre Pol Gijom Žid  (1869 – 1951) :
Bolje da vas mrze zbog onoga što jeste, nego da vas vole zbog nečega što niste.
Čovek ne može da otkrije novi okean ako nema hrabrosti da izgubi iz vida obalu.
Izvojevali smo pobedu samo nad onim što smo u potpunosti uspeli da prihvatimo.
Lakše je voditi ljude u borbi i raspirivati njihove strasti, nego ih obuzdavati i usmjeravati ka strpljivom trudu na putu mira.
Tuđe greške su uvek zabavne.
U svakom se čoveku nalazi ogroman potencijal. Veruj u svoju snagu i mladost. Nauči se beskonačno ponavljati : “Sve zavisi samo o meni”.

Andres Segovia (1893 – 1987) :
Čovek bez strpljenja je kao lampa bez špiritusa.

Andrew Bonar Law (1858 – 1923) :
Moram da ga pratim. Ja sam njegov vođa.

Andrew Carnegie (1835 – 1919) :
Što sam stariji sve manje slušam šta govore, a sve više gledam šta rade.

Andrew Jackson (1767 – 1845) :
Čovek koji ima hrabrosti je zreo čovek.
Jedan hrabar čovek čini većinu.
Nađi vremena za razmišljanje, ali kad stigne vreme za akciju, prestani razmišljati i kreni.

Andrew Warnick :
Olovka je možda jača od mača ... ali ja bih radije imao mač u mračnoj uličici.

Andro Vid Mihičić (1896 1992) :
Skromnost nije znak veličine, ali neskromnost je pouzdan znak nedostatka duhovne veličine.

Annette Ueckert :
One stvari u životu koje otkrivamo uz najteži rad, stvari su za koje smo najviše zahvalni što smo ih uradili.

Angelus Silesius  (rodjen kao: Johann Scheffler, 1624 – 1677) :
Čoveče, zaviri prvo u sebe sama. U potrazi za kamenom mudraca ne moraš prvo putovati u strane zemlje.

Anita DeFrantz (rodjena 1952.) :
Vaš cilj bi trebao biti izvan dohvata, ali ne izvan vida.

Anko Itosu (1831 1915) :
Karate počinje i završava s poštovanjem.
Ne smete pretrenirati jer će to prouzrokovati da izgubite energiju u donjem delu stomaka što će biti štetno za vaše telo. Vaše lice i oči postaće crvene. Trenirajte mudro.

Anna Eleanor Roosevelt (1884 – 1962) :
Bez tvog pristanka niko ne može izazvati u tebi osećaj manje vrednosti.
Budućnost pripada onima koji veruju u lepotu svojih snova.
Nije pošteno tražiti od drugih ono što sami nismo spremni učiniti.
Veliki umovi raspravljaju o idejama. Prosečni umovi raspravljaju o događajima. Mali umovi raspravljaju o ljudima.

Anne O'Hare McCormick (1880 – 1954) :
Danas pravi test snage nije kapacitet za vođenje rata već kapacitet da ga sprečite.

Anne Sophie Swetchine (1782 – 1857) :
Bogati smo samo koliko dajemo, a siromašni samo koliko dobijamo. Varamo se kada mislimo da jedino slabost treba podršku. Snaga je treba mnogo više.
Da bi ste imali neprijatelja morate biti neko. Morate biti sila pre nego što vam se neko drugi suprotstavi drugom silom. Zlonamerni neprijatelj je bolji nego nespretni prijatelj.
U ovom svetu promena ništa što dolazi ne ostaje i ništa što odlazi nije izgubljeno.

Ansei Ueshiro (1933 - 2002) :
Svako može naučiti Karate.

Ante Kostelić (rodjen 1938.) :
Ne uznesi se u pobedi, ne ponizi se u porazu.
Oni koji traže slavu, ne zaslužuju je. Oni koji je zaslužuju, njima nije potrebna.

Anthony de Mello /  Antoni  de Melo (1931 – 1987) :
Jedini autentični oblik dostojanstva je kad vas nedostatak poštovanja kod drugih nimalo ne dotiče. Kad neko pljune na vodopad Nijagare, njegova veličanstvenost ostaje nepromenjena
Kada živimo nezavisni od bilo čega, očuvana je sva naša sposobnost i energija, i čovek je opušten, jer mu nije važno da li dobija ili gubi...
Ljudi koji previše razmišljaju prije nego načine korak, provest će život na jednoj nozi. 
Ljudi moraju da pate u jednom odnosu pre nego što se probude i kažu: Dosta mi je! Mora da postoji neki bolji život, neki život koji nije zasnovan na zavisnosti od drugih bića.
Mudrost nije cilj na koji treba stići, već način na koji se putuje. Ako previše žurimo, gubimo lepote pejzaža.
Mudrost nije u tome da znamo šta hoćemo, već u spoznaji šta nam je sve nepotrebno.
Niko nam ne može oduzeti ono što nikada nismo prisvojili.
Prijatna iskustva čine život lepi, ali sama po sebi ne vode razvoju. Ono što vodi razvoju su bolna iskustva. Patnja stavlja prst na neki deo vas koji se jos nije razvio, koji treba da raste, da se menja i preobražava.
Srce prosvetljenog je kao ogledalo; ništa ne grabi i ništa ne odbija; prihvata, ali ne zadržava.

Antifonte (480 – 411 p. n. e.) :
Kakvo se seme poseje, takav plod treba i očekivati.

Antisthenes / Antisten (445 – oko 365-360 p.n.e.):
Kraljevska je stvar činiti dobro i o sebi slušati loše.
Najkorisniji deo učenja upotrebljiv u životu je zaboraviti ono što je neistinito.
Obratite pažnju na vaše neprijatelje, jer su oni prvi koji otkriju vaše greške.
Poštujte svoje neprijatelje, zato što su prvi otkrili vaše mane.

Antoine de Saint-Exupéry / Antoan de Sent Egziperi (1900 – 1944):
Ako netko želi ovcu, onda to znači da on postoji.
Cilj bez plana je samo želja.
Ono što spasava čoveka je prvi korak. Zatim i drugi.
Savršenstvo se postiže, ne kada ne postoji ništa više da se doda, već kad ne postoji ništa više da se oduzme.
Sve odrasle osobe su nekad bile deca. Ali se malo njih toga seća.
Upravo u neodoljivoj privlačnosti uzbudljive avanture, pobede i stvaralačke akcije, nalazi čovek najveće radosti.

Anton Pavlovich Chekhov /Anton Pavlovič Čehov (1860 – 1904):
Čast se ne može oduzeti, ona se može samo izgubiti.
Čovek celog života živi, celog veka uči, ali nas tek nesreća nauči.
Čovek je ono u šta veruje.
Čovek samo srcem dobro vidi. Suština je očima nevidljiva. Ono što je bitno, ne vidi se...
Čovek treba da se oseća iznad lavova, tigrova, zvezda; da je iznad svega u prirodi, čak i iznad onoga što je pojmljivo i izgleda čudnovato - u protivnom, on nije čovek, već miš koji se svega plaši.
Dobar čovek se zastidi čak i pred psom.
Drugi deo života kod pametnog čoveka sastoji se u oslobađanju od ludosti i predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dela života.
Kratkoća je sestra talenta.
Zdrav čovek ima hiljadu želja. Bolestan samo jednu.

Anton Semjonovič Makarenko  (1888  – 1939) :
Hrabar čovek nije onaj koji se ne boji, već onaj koji zna savladati svoju plašljivost.

Antun Gustav Matoš (1873 – 1914) :
Postati čovek je lepše nego postati kralj.

Apostol Pavle :
Kad sam slab, onda sam jak. Jer snaga se u slabosti usavršava.

Arapske izreke :
Ako budali daš nož postao si ubica.
Ako čuješ nekog čovjeka kako ti pripisuje dobro koje nisi učinio, onda nemoj biti siguran da ti neće pripisat i zlo koje nisi učinio.
Ako hoćeš da te svi mrze, reci svakome ko je ko.
Ako hoćeš da ubjediš muškarca u nešto – priđi mu razumu, a ako hoćeš da ubjediš ženu u nešto – priđi joj srcu.
Ako mi ne možeš pomoći, nemoj mi odmoći.
Ako neće zlo od tebe, beži ti od zla.
Ako neprijatelj od tebe zatraži savet - daj mu ga, jer ti na taj način može postati prijateljem.
Ako seješ kaktus, ne očekuj grožđe.
Ako si bogat – jest ćeš kad hoćeš, a ako si siromah – jest ćeš kad možeš.
Ako slepac slepca vodi, oba će u jamu pasti.
Ako susedova kuća gori, pazi na svoju.
Ako ti mogu kupiti kapu, pamet ne mogu.
Ako neprijatelj od tebe zatraži savet - daj mu ga, jer ti na taj način može postati prijateljem.
Ako ti reči nisu mudrost onda su ti glupost.
Beg ja, beg ti – ko će vodu nositi?
Bezobrazna osoba se ne može zastideti.
Bez uzroka se čovek može nasmejati, ali ne i zaplakati.
Beži kud ti je volja, od sebe ne uteče.
Bogat je ko nije dužan, a mlad ko je zdrav.
Blagost je sredina izmedju srdžbe i slabosti.
Bogatog je teško darovati, sita gosta još teže častiti.
Bolje je imati hiljadu neprijatelja izvan kuće, nego jednog u kući. Budi izdržljiv onda kada neugodnosti nastupe.
Bolje je svašta jesti nego svašta govoriti.
Bolje se okliznuti nogom nego jezikom.
Bolje se vidi crna buba u mrkloj noći, na crnom kamenu, nego oholost u vlastitom srcu.
Bolje ti je dva puta pitati, nego jedanput pogrešiti.
Bolje ti je upaliti jednu malu sveću nego li da čitavog života proklinješ mrak.
Budi mudar na rečima, a još mudriji na delima.
Ćutanje je ukras umnoga, a maska glupoga.
Čovek bez vaspitanja je kao telo bez duše.
Čovek je još gospodar reči koje nije izgovorio, ali je rob onih koje su mu se izmakle.
Čuvaj glavu i ono što pamti, i stomak s onim što je unutra.
Čuvaj se žurbe, jer ona uvek dovodi do kajanja: onaj koji žuri govori pre nego što sazna, odgovara pre nego li nešto shvati, odluči pre negoli proveri, kudi pre nego što se u nešto uveri.
Da bi dobro govorio, moraš prvo dobro slušati
Da bi sačuvao prijatelja, moraš prvo ti biti prijatelj.
Da se pameti na pazar iznesu, opet bi svako svoju kupio.
Da umrem omiljen i drag, draže mi je nego li da živim omražen.
Dela svedoče o čovekovoj pameti, a reci o njegovom znanju.
Dete se igra sa životom dok je malo, a posle se život igra sa njime kada poraste.
Drži se od dunjaluka onoga što ti je dato, i okreni se od onoga što ti nije dato.
Drži se onoga što vidiš, a batali se onoga što čuješ.
Dve stvari otkrivaju svoju vrednost tek kad ih izgubimo: mladost i zdravlje.
Govoriš u besu – izustićeš nešto zbog čega ćeš se kajati celoga života.
I dobar konj ponekada posrne.
I malo zla je mnogo.
Ima dve vrste ljudi: onih koji mogu biti srećni ali to nisu, i onih koji traže sreću ali je ne nalaze.
Ima stvari kojima je potreban svedok, ali i takvih koje su same za sebe svedoci.
I onaj koga gone i onaj ko goni, prizivaju Boga.
Iskustvo je češalj kojeg ti podari život onda kada ti opadne kosa.
Ispuštanje prilike je neprilika.
Izbaci pohlepu iz svog srca odvezao si svoje noge.
Jedno korisno iskustvo više vredi od svih pravila mudrosti.
Jezik je kao lav: ako ga držiš - štiti te, ako ga pustiš - rastrže te.
Junak je onaj koji ne govori već radi.
Kada bi se ljudi uzdržali od lepog govora o sebi, i lošeg govora o drugima – većina čovečanstva bi postala nema.
Kada dođeš do vrha osvrni se malo iza sebe kako bi vidio ko te je pomogao u tvom penjanju, i osvrni se malo ka nebu kako bi te Allah na tom vrhu učvrstio.
Kada ispustiš strelu istine, njenu oštricu umoči u med.
Kada neko hvali nekoga – mali broj ljudi u to veruje, a kada neko kudi nekoga – svi u to poveruju.
Kada nemaš ono što želiš, želi ono što imaš.
Kada pravda nestane sa lica zemlje – čovek postaje bezvredan.
Kada se dvoje paščadi pokolju oko plena – vuk čuje njihovo režanje i odmah dođe da im problem reši.
Kada se „lenjost” zaputi ulicom, odmah mu se pridruži „siromaštvo”.
Kada se sa nekim svađaš, ostavi mesta za pomirenje.
Kada se sreća penje prema nama, ona se pomaže jednom vlasi, a kad nas napušta, pokida čak i lanac.
Kada siromahu daš ribu - nahranio si ga za taj dan, a ako siromaha naučiš kako da uhvati ribu - nahranio si ga za čitav život.
Kada te napadne priča pomogni se ćutnjom.
Kasapina ne može zastrašiti mnogo ovaca.
Ko bude zadovoljan s malim delom dunjaluka – sve poteškoće će mu biti lake.
Ko greši smejući se, goret će plačući.
Ko je živeo sa dva lica umro je bezličan.
Ko kupuje ono što mu ne treba – prodaje ono što mu treba.
Kome su dokazi kratki, jezik je dug.
Ko napada one koji su manji od njega pada mu ugled.
Ko ne zna svoje mesto, ostaće bez njega.
Kontriraj strastima svojim – uspećeš.
Ko pogreši – to je čovek, a ko na grešci ustraje – to je vrag.
Ko poseje dobro žnjaće hvalu.
Ko se srami od ljudi a ne srami se sam od sebe – sam kod sebe nema nikakvu vrijednost!
Ko voli neko drvo - voli i njegove grane.
Kuća bez knjige je kuća bez duše.

Lako je da te ljudi cene, ali je najteže da ti sam sebe ceniš.
Lepa reč je pasoš kojim se stiže do svakog srca.
Lepo perje nije dovoljno da bi napravio lepu pticu.
Lepo spava onaj koji ne poseduje ono za šta strepi da će ga izgubiti.
Lepo vladanje prekriva mnoge negativnosti, isto kao što ružno ponašanje prekriva mnoge pozitivnosti.
Ljudi mogu živeti bez vazduha nekoliko minuta, bez vode dve nedelje, bez hrane i dva meseca - a bez ideja nebrojene godine.
Mala je korist od očiju ako je um slep.
Malo znanja uz rad po njemu je bolje od puno znanja uz mali rad po tom znanju.
Mirna duša je najbolja ležaljka za odmor.
Mnogo pleve - malo hleba, mnogo reči - malo mudrosti.
„Moguće” upita „Nemoguće”: Gde živiš? „Nemoguće” reče: U snovima nesposobnih.
Mudrost je stablo koje u srcu raste a na jeziku donosi plodove.
Nadaš li se praštanju od onoga koji je iznad tebe, budi spreman da oprostiš i onima koji su ispod tebe.
Nadimci (elkab), su obeležja glupih! Velikim ljudima ne treba ništa više od svoga imena.
Najbliži su vatri oni koji se lako pale.
Najbolji čovek je onaj koji je ponizan – a ugledan je, koji je skroman – a imućan je, koji je pravedan – a ima vlast u svojim rukama.
Najgore što može pogoditi nekog čoveka jeste da je besposlen i da ne voli nikoga.
Ne daji vuku ovce na čuvanje.
Ne dolazi se ratom do mira već sporazumom.
Neka ti smirenost prestiže brzinu.
Nema ništa hrabrije od slepa konja.
Nema potrebe plašiti se od pucnjave, jer metak koji će te ubiti – nećeš ga čuti.
Nemoj mnogo razmišljati o onome što si izgubio kako ne bi izgubio ono što imaš.
Nemoj se ljutiti što ružin grm nosi trnje, nego se raduj što trnov grm nosi ruže.
Nemoj se raspravljati niti sa rečitim, niti sa glupim; rečiti  će te nadvladati u priči, dok će te glupi vređati.
Ne poželi smrt neprijatelju, već sebi dug život.
Ne prodaju se nespremljena drva, a niti riba u vodi.
Ne živi onaj ko živi u strahu.
Nije darežljivost u tome da mi daješ ono za čim sam u većoj potrebi od tebe, već je darežljivost u tome da mi daš ono za čim si u većoj potrebi od mene.
Nijednoj stvari se previše ne raduj, ali se i ne rastužuj, jer stvari nisu večne.
Nije jak onaj koji stalno dobija ratove već je slab onaj koji stalno gubi mir.
Nije siromah onaj koji ima malo već onaj koji traži puno.
Nije sreća u tome da stalno radiš ono što želiš već je sreća u tome da želiš ono što radiš.
Nije umro onaj ko je umro hrabro.
Nikad ne potcenjuj moć ljudske gluposti.
Novac je dobar kao sluga, ali je loš kao gospodar.
Odaberi reči pre nego li progovoriš, i daj odabiru dovoljno vremena jer govor mora da zri zbog toga što su reči poput voća, treba im malo vremena da bi sazrele.
Oči vide sve osim same sebe.
Onaj koji želi dobro liči na onoga koji čini dobro.
Onaj kome su neznalice drugovi i sam je neznalica
Osmeh je lepa reč bez slova.
Pašče maše repom, a licemer jezikom.
Pazi se vrati sa mnogo ključeva.
Posećuj mudre ljude: ako si glup - oni će te poučiti, ako si mudar - postaćeš mudriji.
Poslušaj onoga ko te natera u plač, a ne onoga ko te zasmeje.
Požuri da učiniš dobro kad možeš, jer uvek nećeš moći.
Pravda je najjača vojska.
Preče je da patiš zbog istine nego li da uživaš zbog laži.
Prema ljudima se ophodi onako kako bi volio da se oni ophode prema tebi.
Prijateljstvo je bunar – što više iz njega zahvataš on je sve dublji.
Prijatelj ti je onaj ko te upozorava na grešku, a ne onaj koji ti grešku ulepšava kako bi stekao tvoje zadovoljstvo.
Prođi se prekomerne priče, steći ćeš mudrost.
Propao je ko je prodao vječno za prolazno.
Puno činite dobra djela, zbog toga što puno griješite.
Rane potcenjuje svako onaj ko ne zna šta je bol.
Razlika između znanja i bogatstva u tome je što nas znanje čuva, a bogatstvo mi moramo da čuvamo, i što znanje upotrebom raste, a bogatstvo se smanjuje.
Razum je ono što ti osvetljava put.
Reči koje dolaze iz srca dosežu do srca, a one iz ustiju najdalje do ušiju.
Ruka koja daje uvek je iznad one koja prima.
Rupe na čarapama ne zna nitko osim cipele.
Sav mrak sveta nije u stanju prekriti svetlost jedne male sveće.
Smrt te može zaboraviti jedan dan, ali te neće zaboraviti sutradan.
Snaga lanca se meri slabošću njegovih alki.
Sporost dolazi od Boga, a brzina od đavola.
Sram je lepota kod žene, a vrednost kod čoveka.
Srca su prostorije, a usta brave; jezici su ključevi – stoga neka svaki čovek čuva ključ svoje tajne.
Sredina je nešto najbolje.
Sretan je onaj ko lice svoje opere od briga, glavu od zauzetosti i telo svoje od boli.
Strpljivost srca srazmerna je njegovoj veličini.
Svako časno dobro polako kaplje, nečasno obilno pritiče; ali malo i pravedno, bolje je nego mnogo a zlo.
Sve dok staješ na svoje noge nemoj se žalostiti ako posrćeš.
Svoje potrebe namiruj ćutnjom.
Što je obmana veća - to je manja sreća.
Tko pogreši - to je čovek, a tko na grešci ustraje - to je vrag.
Trenutak bola traje jedan sat, dok sat uživanja traje jedan trenutak.
Tri stvari vode u propast: lakomost, požuda i samoljublje.
Učenje u starosti, to je pisanje po pesku; učenje u mladosti, to je klesanje u kamenu.
Učenost bez rada – kao oblak bez kiše.
Udarenom psu je dovoljno da pokažeš kamen.
Uglavnom se novac gubi tragajući za novcem.
U lepom vrtu se zna naći i po neka zmija.
U rasrđenom srcu mora biti mesta za izmirenje.
Uspešan čovek je onaj koji začepi svoja usta pre nego li ostali svet začepi svoje uši od njega, kao i onaj koji otvori svoje uši pre nego li ljudi otvore svoje usta.
U svađi se ne odaj jarosti; ona oduzima deo tvoje moći i predaje je tvom bespomoćnom neprijateIju.
Veličina tvog uma rađa zavidnike, dok veličina tvog srca rađa prijatelje.
Vrednost čoveka nalazi se u njegovom srcu i jeziku.
Vreme je gospodar onima koji nemaju drugih gospodara.
Vrata dobročinstva su svima otvorena.
Zdravlje je to koje učini da misliš da je dan u kojem si trenutno najbolji u godini.
Zlo ja lahko; dobro je zahtijevno.
Žurba – govoriš pre nego saznaš, odgovaraš pre nego razumeš i donosiš odluke pre nego razmisliš.
Život je jedina stvar koja što više raste više opada.

Archibald Joseph Cronin / Arčibald Džozef Kronin (1896 – 1981) :
Nada je jedan od onih lekova koji uopšte ne leče već samo produžavaju patnju.
Najsrećniji je onaj čovek koji može kraj svoga života da poveže sa početkom.

Archibald Percival Wavell (1883 – 1950) :
Hrabar general može biti srećan ali nema generala koji može biti srećan osim ako nije hrabar.

Archilochus  (680 – 645 p.n.e.) :
Ja imam veliko umeće, povrediću s okrutnošću one koji bi me oštetili.
Mi se ne uzdižemo na nivo naših očekivanja, mi padamo na nivo našeg treninga.

Argentina :
Reči su poput jaja. Ukoliko se izlegu, dobijaju krila.
Toliko zaokupljen onim što se dešava u daljini, čovek ne uspeva da vidi svoj nos.

Arhidam  (Spartanski kralj, oko 400 – 338 p.n.e.) :
Pogledaj tvoju senku i videćeš da nije ništa veća nego što je bila pre tvojih pobeda.

Aristophane / Aristofan (450/455 – 385 p.n.e.) :
Mudar mnogo toga naučiti od svojih neprijatelja.

Aristotle / Aristotel (384 – 322 p.n.e.) :
Ako na stazi života potrčis i padneš, podigni se, očisti prašinu, jer ne gubi onaj što pada već onaj što ostaje da leži.
Bez muke nema nauke.
Budi gospodar svoje volje i sluga svoje savesti.
Čovek nije ni zver ni bog, pa da je sam sebi dovoljan.
Dosada i dokolica su majka filozofije.
Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje.
Energija uma je esencija života.
Hrabrost je prva od vrlina jer čini da ostale budu moguće.
Hrabrost je vrlina na osnovu koje ljudi u opasnosti čine plemenita dela.
Kad gradimo sebi neki ideal, smemo se povesti za svojim željama, ali moramo izbegavati ono što je nemoguće. Kada čovek razmišlja o prošlosti spušta pogled ka zemlji, a kad razmišlja o budučnosti diže pogled ka nebu.
Koreni učenja su gorki, ali plodovi su slatki.
Lepo je ono što je skladno.
Mi smo ono što neprestano činimo. Perfekcija, dakle, nije delo; ona je navika.
Mi zaratimo da bi smo mogli živeti u miru.
Mržnja je želja da se zlo vrati zlim.
Najveća vrednost u svakom čoveku jeste njegova mogućnost da postigne najviše što on može postići. 
Nada je san budnih.
Ne voli stvarno onaj, koji ne voli neprekidno.
Ništa ne može biti stvoreno bez trunčice ludila.
Ono smo što neprekidno radimo. Zato je moć kontrole našeg deovanja moć kontrole našeg karaktera, a moć kontrole našeg karaktera je moć kontrole našeg života.
Pokvareni ljudi poštuju iz straha; dobri ljudi, iz ljubavi.
Prijatelji se poznaju u nevolji.
Slava pripada onima koji su sebi dovoljni.
Smatram da je hrabriji onaj koji pobeđuje svoje želje od onoga koji pobeđuje svoje neprijatelje, jer najteže je izvojevati pobedu nad samim sobom.
Strpljenje je gorko, ali mu je voće slatko.
Sunce je novo svaki dan.
Svaki čovek po prirodi teži znanju.
Učenje je prirodno zadovoljstvo koje ne pripada filozofima već je zajedničko svim ljudima.
U obrazovanju koreni su gorki, a plodovi slatki.
Vi nikada neće učiniti ništa u ovom svetu bez hrabrosti.

Arnold Alois Schwarzenegger
Arnold Alojz Švarceneger (rodjen 1947.) :
Glava je uvek ta koja odustaje prva, ne telo. Tajna je osigurati da tvoj um radi za, a ne protiv tebe.
Um je granica. Sve dok um veruje da nešto možeš napraviti, napraviti ćeš - ali samo ako stvarno 100% veruješ.

Arnold H. Glasow (1905 1998) :
Očekivanje nečeg za ništa je naj popularniji oblik nade.
Strah je produžena senka neznanja.
Uspeh je jednostavan. uradite ono što je ispravno, na pravi način, u pravo vreme.
Uspeh nije rezultat spontanog sagorevanja. Morate sami sebe da zapalite.

Arthur Charles Clarke /  Artur Čarls Klark (1917 – 2008) :
Jedini način da se otkriju granice mogućeg je da se ode izvan njih, u nemoguće.

Arthur Conan Doyle / Artur Konan Dojl (1859 – 1930) :
Kao što znate, upoznavanje čovečanstva počinje upoznavanjem čoveka.
Ništa nije više varljivije od očiglednih činjenica.
Svaka istina je bolja od ne određene sumlje.

Arthur Koestler (1905 – 1983) :
Hrabrost je nikada ne odustati od postupaka koji u vama izazivaju strah.
Najuporniji zvuk koji odjekuje kroz istoriju čovčanstva jeste zvuk ratnih bubnjeva.

Arthur Schopenhauer / Artur Šopenhauer  (1788 1860) :
Da bi se priznala tuđa vrednost, treba imati vlastitu.
Čovek okrutan prema životinjama ne može biti dobar čovek.
Čovek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima.
Ljudi bez duha čak i ne pretpostavljaju da nešto kao što je duh uopšte može postojati.
Ono što nas najneposrednije usrećuje jeste vedrina uma - ova je dobra osobina sama sebi nagrada. Stoga bi razvijanje vedrine u sebi, valjalo staviti ispred svih drugih težnji.
Razum može zameniti gotovo svaki stepen obrazovanja, ali obrazovanje ne može zameniti razum.
Retko kada pomišljamo na ono što imamo, a gotovo uvek na ono što nam nedostaje.
Samoća je sudbina svih značajnijih duhova.
Slаvа je ono što se morа osvojiti, čаst je ono što se ne sme izgubiti.
U samoći bednik oseća svu svoju bedu; veliki duh svu svoju veličinu.
U svetu uglavnom caruje zlo, a glavnu reč ima glupost.
Volja se pokazuje kao nešto što ima iskonsku snagu protiv koje intelekt ne može ništa da učini.

Arturo Graf (1848 – 1913) :
Najopasniji su oni neprijatelji o kojima čovjek niti ne pomisli da bi se od njih trebao braniti.
Nasilje je zaista u rodu sa strahom.
Niko ne poseduje monopol nad istinom, a opet niko nema povlasticu da greši.
Vrlo ih je malo koji umeju podnositi vlastite mane kod drugih ljudi.
Znanje i pravda govore, dok neznanje i nepravda urliču.

Asakura Norikage (Soteki) (1474 – 1552) :
Ratnika nije nimalo briga zovu li ga psom ili zveri; glavna stvar je pobeda.

Audrey Ward :
Držite vaš um praznim i tehnika će doći.

August Cesarec (1893 – 1941) :
Nema velikog cilja bez velike žrtve.

Augustine "Og" Mandino II (1923 – 1996) :
Ako želite da uspete, morate naučiti da živite sa neuspesima. Mnogo više mudrosti steknemo na osnovu naših neuspeha, nego na osnovu naših uspeha.
Kada dospete u tesnac i sve se okrene protiv vas, i kada dođe dotle da vam se čini da ne možete više ni trenutka da izdržite, ne predajte se, jer to je upravo tačka na kojoj počinje preokret.
Nadahnut i uspešan život provešćemo samo ako živimo moralno i iz dana u dan razvijamo sopstvene veštine, ako svaki posao radimo sa zanosom, ako u svakoj nevolji pronađemo seme uspeha i ako svake večeri zaspimo zadovoljni jer smo ispunili sopstvena očekivanja.
Najveći uspesi se otvaraju pred vama samo ako preduzimate najteže rizike, izbalansirane hladnokrvnim, pronicljivim rasuđivanjem.
Na svetu postoje tri vrste ljudi. Prvi uče na sopstvenim iskustvima – oni su mudri. Drugi uče iz tuđih iskustava – oni su pametni. Treći ne uče ni iz sopstvenih, ni iz tuđih iskustva – to su budale.
Nikada se ne stidi zbog toga što nisi uspeo, jer ko nikada nije doživeo neuspeh nikada nije ništa ni pokušao.
Nikada ne prenatrpavajte svoje dane ili noći banalnim i nevažnim stvarima jer nećete imati vremena da se suočite sa pravim izazovima kada oni naiđu.
Postoje dve vrste nezadovoljstva na ovome svetu – nezadovoljstvo koje tera na rad i nezadovoljstvo koje čoveka tera u očaj. Ovi prvi napokon dobijaju ono što žele, dok ovi drugi gube i ono što već imaju. Za ove prve uspeh je jedini lek, a za ove druge leka nema.
Uspehom ne možeš vladati, možeš ga jedino zaslužiti.
Uvek kada omalovažavate sebe i svoje talente, vi ste predodređeni za neuspeh. Ako potcenite svoje umeće ili svoje iskustvo ili svoje znanje, svet će se vrlo brzo složiti sa vašom procenom i vi ćete se suočiti sa žalosnom budućnošću koju niste zaslužili.
Uvek težite da budete još veći nego što jeste. Morate da nadmašite sami sebe. U svakom sledećem postupku, testu, susretu, razmišljanju, pokušajte da budete bolji nego u prethodnom. Sad ste ono što jeste, ali za sat vremena morate da budete više nego što ste sad. U svemu što preduzmete, napregnite još veću snagu da biste nadmašili sebe.

Aurellius / Aurelije (320 – 390) :
Istrajan rad sve pobjeđuje.
Porazno je kada čoveku klone duh pre nego telo.
Uvijek su teže posledice ljutnje, nego njeni uzroci.

Aurelius Augustinus / Sveti Augustin (354 – 430) :
Ljudi putuju pa se dive vrhovima planina, divovskim talasima mora, dugim tokovima reka, širokom prostranstvu okeana, i kružnom kretanju zvezda; a pored sebe prolaze i – ne čude se ničem.
Ni u jedno doba života nije prekasno, da se uči ono, što je potrebno.
Svet je knjiga. Onaj ko ne putuje pročita samo jednu stranu.
Svrha svih ratova je mir.

Austrija :
Bog ne plaća nedeljno. Bog plaća na kraju.
Čovek koji ne želi male stvari, ne zaslužuje velike.
Lepota je manja u onome što čovek vidi, nego u onome što sanja.

Avganistan :
Dve stvari čovek mora imati da bi uspeo u životu. Prvo je sreća: to je ono kada se čoveku pruži povoljna prilika. Drugo je pamet : ona čoveku omogućava da iskoristi povoljnu priliku.
Kratak je put do blagostanja, samo previše opasan.
Ne uzdaj se u sreću, nego u samog sebe.

Awa Kenzo (1880 – 1939) :
Istinska umetnost nema cilja i nema svrhe.
Trening sa pola srca nikada neće dari rezultate; polupečena filozofija je bez vrednosti. Budite iskreni i kreativni u svemu što pokušavate. Učvrstite sebe fizički i duhovno.

Azerbejdžan :
Čovek je tvrđi od kamena i nežniji od ruže.



A     B     C     D     E         G     H

 I      J      K     L    M    N     O     P 

Q     R     S      Š     T     U     V     W 


Y     Z     Ž 



NEPOZNATI AUTORI 


I ZA KRAJ MOJE MISLI


MISLI, CITATI, IZREKE...

MISLI, CITATI, IZREKE, 

AFORIZMI, POSLOVICE


   Da li će te postati mudruji ako čitate mudre misli mudrih ljudi? Ne, bićete samo više načitani. Koja je onda svrha čitanja? Uopšte nije velika ukoliko mudru misao čitate površno, ako o njoj ne razmišljate, ako o njoj ne diskutujete, ako je vaše unutarnje biće ne prihvati kao svoju i ako je na kraju i ne živite. Uporediću to sa umetničkom slikom koju kada vidite zaključite da je lepa ali se ne upustite u razmišljanje i diskusiju o njenoj kompoziciji, simbolici boja, tehnici izrade, igri svetlosti... i na kraju poruci koju je umetnik hteo da prenese na vas. Površno posmatranje slike neće dotaći vaše unutarnje biće. Samim tim neće ni uticati na vaš duhovni preobražaj.
   Voleo bih da se složite sa mnom da se duhovni razvoj (napredak) postiže svesnom namerom da se u njega uloži kontinuirani napor, isto onako kao što se ulaže kontinuirani napor u fizičko vežbanje. Zapostavljanje duhovnog razvoja nesumljivo umanjuje fizičke sposobnosti. Imajte na umu da vaš duhovni i fizički napredak moraju biti uravnoteženi.
   Prvobitna moja namera bila je da pronađem i podelim sa vama samo mudre misli i citate autora koji su iz sveta borilačkih veština. Međutim vrlo brzo  sam u traženju naišao na mudrosti autora koji nisu  iz sveta borenja, a koje su bitne za naš duhovni razvoj. Uostalom sam život je borba. Ako je to istina onda je logično da mudrosti koje nam pomognu u životu, mogu da nam pomognu i u borenju kao i obrnuto.
   Cilj bilo koje borbe je pobeda. Pobeda nema alternativu ali da li svaka pobeda pobednika čini velikim? Kako objasniti da nekada izbor da se ne boriš pretstavlja pobedu za divljenje? Kako u pobedi ne poniziti protivnika? Kako objasniti da je ispravno protivnika voleti, a ne mrzeti?
   Odgovor na ova ali i na mnoga druga pitanja koja nisu vezana za borenje, a koja direktno utiču na pravilno formiranje ličnosti borca, nalazi se u mislima mudrih ljudi. Uložite napor da ih pronađete i bićete obasuti neizmernim bogatstvom.



Misao - proizvod svega što se rađa iz intelekta.
(Havijer Gutjeres Losano rodjen 1988.)

Citat (citatum)- navod, mesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa, sa navodnim znacima i tačnim naznačenjem izvora.

Izreka - Iako je izreka uvijek plod refleksije jedne osobe, ona vremenom postaje djelo šire zajednice koja je komunicira unutar sebe i time je drži u životu, kušajući njezinu životnu vrijednost. Život zajednice jest pokusni teren na kojem pojedina izreka dobiva vrijednost i opstaje „u životu“ da bi, nakon faze kruženja u usmenim predajama, jednom bila zapisana kao trajna vrijednost.

Aforizam (gr.) - kratka i u određenom obliku iskazana izreka, koja kratko i veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka.

Poslovica - je sažeta izreka koja izriče životnu mudrost ili mudru misao, ponekad stilski naglašeno (bilo cinično ili duhovito), ili pak pesnički u rimi.



Abel Dufresnes (1788 - 1862)
Mudre izreke se, na žalost, pišu za druge, a retko za sebe.

Aleksandar Baljak (rodjen 1954.) :
Aforizam je dribling duha na malom prostoru.

André Maurois (1885 – 1967) :
Za formiranje suda i ukusa ništa nije pogodnije od prepisivanja boljih pasusa i pamćenja dubokih misli.

Aristotle / Aristotel (384 – 322 p.n.e.) :
Izreke su od velike pomoći govornicima, prvenstveno zbog priprostosti slušalaca koji se raduju ako govornik, uopšteno govoreći, pogodi mišljenje svakog od njih.
Treba se služiti opštepoznatim i opštekorišćenim izrekama jer baš zato što su opšte smatraju se istinitim.

Charles Lamb (1775 – 1834) :
Aforizmi nastaju po nekom sistemu, kao kipovi: uzme se komad mermera i odstranjuje sve što je nepotrebno.

Christian Friedrich Hebbel (1813 – 1863) :
Ako sitnim duhovima padne na pamet koja dobra misao, oni je se više ne mogu osloboditi. Ta ih misao drži čvrsto poput magneta; ona je naime, veća od njih.

Friedrich Nietzsche (1844 – 1900) :
U planinama je najbliži onaj put koji vodi od vrha ka vrhu, ali za to su potrebne duge noge. Pojedine izreke treba da su vrhovi, a oni kojima se govore veliki telom i duhom.

Georges Simenon (1903 – 1989) :
Sve izreke su u međusobnoj protivrečnosti.

John Marks Templeton (1912 2008) :
Lepe misli izgrađuju lepu dušu.

Johan Volfgang Gete (1749 – 1832) :
Zbirka anegdota i maksima za svakog čoveka najveće je blago; ako one prve ume na prikladnom mestu da ubaci u razgovor i ako mu ove druge u pravom času padnu na pamet.

Joseph Joubert (1754 – 1824) :
Dobre izreke zameci su svega dobrog: čvrsto urezane u pamćenje, one hrane volju.

Josip Vidmar (1895 – 1992) :
Aforizam je koncentrisana misao, pa u svetu misli znači ono što u književnosti znači pesma.

Kahlil Gibran (1883 – 1931) :
Mudre izreke ostaju bezvredne dok se ne utelove u praksu.

Karol Irzykowski (1873 – 1944) :
Aforizam sjaji i obmanjuje kratkoćom.

Lev Nikolayevich Tolstoy (1828 – 1910) :
Ceni dobre misli i svoje i tuđe kad ih poznaješ. Ništa ti neće toliko pomoći koliko dobre misli da izvršiš istinski zadatak svog života.

Martin Kessel (1901 – 1990) :
Pravi aforizam je svemir u kapljici vode.

Michel de Montaigne (1533 – 1592) :
Ja govorim misli drugih samo kako bih sebe bolje izrazio.

Narodna sloboda / Népszabadság (dnevni list mađarske Socijalističke radničke partije) :
Najveća slabost aforizama je u tome što niko ne misli da se na njega odnosi.

Nepoznati autor :
Mudre izreke su mudre misli koje nam na poseban način kazuju čega bi se čovek trebao pridržavati, a čega kloniti.

Nikolaj Velimirović / Vladika Nikolaj Velimirović (1881 – 1956) :
Tri stvari objašnjavaju čoveka: njegove oči, njegovi prijatelji i omiljeni citati.

Sophocles / Sofokle (497/6 – 406/5) :
Kratka izreka obično sadrži mnogo mudrosti.

Srpska narodna izreka :
Izreke su ukras govora.

Stanisław Jerzy Lec / Stanislav Ježi Lec  (1909 –  1966) :
Misli, kao buve, skaču sa čoveka na čoveka, ali ne ugrizu svakog.

Tadej Vitovnički / Otac Tadej Vitovnički (1914 – 2003) :
Život na zemaljskoj kugli manifestuje se mislima. Kakvim se mislima bavimo, takav nam je i život.

Winston Churchill / Vinston Čerčil  (1874 – 1966) :
Dobra je stvar za neobrazovanog čoveka da čita knjige sa citatima.


   Pažljivo čitajte misli, citate, izreke, aforizme koje sam sakupio. Pri tome nemojte da se zadržavate samo na onima koje su duboko misaone i traže vašu pažnju zanemarujući one banalne iz svakodnevnog života. I jedne i druge su tu za nas kako bi nam otkrile ono što imamo u sebi ali ipak iz nekog razloga ne umemo sami da izrazimo svojim rečima. Velika je verovatnoća da se nečete složiti sa svime što budete pročitali ali sigurno je da će vam pomoći da formirate svoj životni stav i time osnažite sebe.



PRIKUPLJENI MATERIJAL JE
KLASIFIKOVAN ABECEDNIM REDOM
PREMA AUTORIMA (POREKLU)
I BIĆE KONTINUIRANO POSTAVLJAN,
A KASNIJE I DOPUNJAVAN




A     B     C     D     E         G     H

 I      J      K     L    M    N     O     P 

Q     R     S      Š     T     U     V     W 


Y     Z     Ž 



NEPOZNATI AUTORI 


I ZA KRAJ MOJE MISLI


   Deo materijala sam prikupio zapisivanjem tokom godina u nazad ali veliki deo je sa interneta. Da sam bolje učio engleski usudio bih se više izreka da prevedem, ovako šta je - tu je.  Evo nekih adresa koje su mi poslužile kao izvor : 


http://www.military-quotes.com/database/a.htm                    



уторак, 11. јун 2013.

MOŽDA JESTE, MOŽDA NIJE




Nekada davno postojalo je jedno selo gdje je živio veoma mudar starac. Seljani su vjerovali da je on u stanju da odgovori na sva njihova pitanja. Jednoga dana, farmer iz sela ode do mudraca i usplahirenim glasom zavapi:

“Mudri čovječe, pomozi mi. Dogodilo se nešto strašno. Vo mi je uginuo i nemam drugu životinju koja bi mi pomogla da zaorem njivu. Zar to nije nešto najgore što je moglo da mi se desii?” Mudrac je odgovorio:

“Možda jeste, možda nije.”

Čovjek je požurio natrag u selo i svima ispričao kako je mudrac poludio. Sigurno da je to bila najgora stvar koja je mogla da se desi. Zašto on to nije mogao da vidi? Međutim, sljedećeg dana, u blizini kuće farmer ugleda mladog, jakog konja. Pošto više nije imao vola da mu pomogne u obrađivanju zemlje, on riješi da uhvati konja. Tako je i uradio. Kako je farmer bio srećan! Oranje nikada nije bilo lakše. Čovjek se vratio mudracu da se izvini:

“Bio si u pravu, mudri čoveče. Gubitak vola nije bilo najgore što je moglo da se dogodi. To je bila sreća u nesreći! Nikada ne bih imao konja, da se to nije dogodilo. Moraš se složiti da je to najbolja stvar koja se mogla desiti.” Mudrac je još jednom odgovorio:

“Možda jeste, možda nije.”

Ne opet, pomislio je farmer. Mudrac je sada sigurno poludio. Poslije nekoliko dana konj zbaci farmerovog sina dok je jahao. On je povrijedio nogu i nije mogao da pomogne pri žetvi.

“Ooo ne!” pomisli čovjek, “sada ćemo umrijeti od gladi.”

Još jednom, farmer ode do mudraca.

“Kako si znao da nije dobro što sam uhvatio konja? Opet si bio u pravu. Sin mi je povrijeđen i neće moći da mi pomogne. Sad sam siguran da je to najgore što je moglo da se desi. Ovog puta se i ti moraš složiti.”

Mudrac je mirno gledao i snishodljivim glasom rekao:

“Možda jeste, možda nije.”

Bijesan što je mudrac tako arogantan, farmer se vratio u selo. Sljedećeg dana u selu je počela mobilizacija zbog rata koji je iznenada buknuo. Farmerov sin bio je jedini koji zbog povrede noge nije morao da ode.


Tekst preuzet iz knjige :
"Ne gubite živce zbog malih stvari"
Autor : Dr. Ričerd Karlson
Izdavač : Esotheria

Slika preuzeta sa :


четвртак, 23. мај 2013.

VAŽNA LEKCIJA


   Među okinavljanskim učiteljima pod čijim sam nadzorom učio s vremena na vreme, bio je i učitelj Macumura o kojem kruži čuvena priča o tome kako je pobedio drugog majstora u dvoboju u kojem nije zadao nijedan udarac. U stvari, to je toliko poznata priča da sada već predstavlja legendu : ipak voleo bih da je ovde iznova prepričam, jer na najbolji način odslikava pravi smisao karatea.
   Počnimo, dakle, od potpuno nevažne trgovine jednog stanovnika Nahe koji je zarađivao za život rezbareći šare na predmetima za svakodnevnu upotrebu. Iako je već imao četrdeset godina, još uvek je bio u naponu snage : imao je debeo i masivan vrat kao bik. Bio je punih obraza i lica bakarne boje, a ispod kratkih rukava njegova kimona su se nazirali nabrekli i izbočeni mišići. Očigledno, iako skroman zanatlija, bio je čovek na kojeg treba računati.
   U njegovu je radnju jednog dana došao čovek sasvim drugačijeg kova, ali je takođe, izvan svake sumnje, bio osoba izraženog borbenog duha. Bio je mlađi od gravera, tridesetih godina. U fizičkom pogledu, iako ne onako masivan kao graver, nije bio ništa manje impozantan. Bio je veoma visok, najmanje stoosamdeset santimetara, ali najizraženija crta su bile njegove oči, oštre i prodorne kao u orla. Pa ipak, kada je kročio u graverovu radnju, izgledao je bled i potišten.
   Prigušenim glasom se obratio graveru i zatražio da mu izgravira bronzanu glavu njegove lule.
   Preuzimajući lulu, graver se obratio veoma uljudnim tonom, jer je očigledno, bio na nižoj društvenoj lestvici od svog posetioca. "Izvinite gospodine, ali da niste vi Macumura, karate učitelj?"
   "Da", usledio je kratak odgovor. "Pa šta sa tim?"
   "E, znao sam da ne mogu da pogrešim. Već se dugo vremena nadam da ću moći s vama da učim karate."
   Ali, mladićev odgovor je bio kratak. "Žalim", rekao je, "više ne podučavam."
   Međutim, graver je ustrajao. "Vi podučavate samog starešinu klana, zar ne?", upitao je. "Svi kažu da ste vi najbolji učitelj karatea u zemlji."
   "Tačno je da ga podučavam", uzvratio je gorko mladi posetilac, "ali nemam običaj da podučavam druge. Tačnije, više ne podučavam ni starešinu klana. u stvari", provalio je, "sit sam karatea!"
   "Kako možete tako nešto da kažete!", uzviknuo je graver. "Kako može čovek vašeg kova da bude sit karatea? Hoćete li da budete tako ljubazni da mi objasnite zašto?"
   "Uopšte nisam mario", progunđao je mladić, "što karateu podučavam starešinu klana, u stvari, posao sam izgubio upravo zato što sam pokušavao da ga naučim karateu."
   "Ne razumem", rekao je graver. "Svako zna da ste vi najbolji živi instruktor i ako ga vi više ne podučavate, ko će drugi? Bez sumnje, niko ne može da zauzme vaše mesto."
   "U stvari", odgovorio je Macumura, "zbog moje reputacije mi je bilo dodeljeno mesto učitelja starešine klana. On je, međutim, bio nezainteresovan učenik. Zanemario je usavršavanje tehnika koje su, uprkos mojih napora, ostale krajnje sirove. Mogao sam vrlo lako da izvedem da izgubim od njega da sam hteo, ali to mu ne bi koristilo. Umesto toga, ukazao sam mu na neke njegove slabosti, a zatim dozvolio da me napadne punom snagom. Smesta me napao dvostrukim nožnim udarcem (nidan - geri). Moram da vam kažem da je to bilo veoma vešto, ali je suvišno da se napomene da bi samo početnik napao dvostrukim nožnim udarcem kad se suoči sa protivnikom za kojeg zna da je daleko sposobniji.
   Odlučio sam da iskoristim tu grešku da ga podučim jednoj mnogo potrebnijoj lekciji. Kao što morate da znate, jedan karate dvoboj je pitanje života ili smrti i kad jednom počinite ozbiljnu grešku, vi ste je uradili. Niste u mogučnosti da je ispravite. Sami znate sve to vrlo dobro, ali po svemu sudeći on to nije znao i tako, želeći da mu otvorim oči, smesta sam blokirao njegov dvostruki nožni udarac bridom dlana i oborio ga na pod. ali, dok se još nalazio u vazduhu, uleteo sam telom u njega. Na kraju se našao raskrečen na tlu, idaljen od mene nekih pet i po metara."
   "Da li je bio teško povređen?", upitao je graver.
   "Njegovo rame, njegova ruka i noga su pomodreli na mestu gde sam ih dotakao bridom dlana." Mladić je za trenutak učutao, a zatim nastavio. "Prilično dugo nije čak mogao ni da ustane s poda."
   "Strašno!", uzviknuo je graver. "Svakako, bili ste strogo ukoreni?"
   "Dabome, bilo mi je naređeno da smesta odem i da se ne pojavljujem do daljnjeg."
   "Shvatan", rekao je graver pun obzira, "ali sigurno će da vam oprosti."
   "Mislim da neće. Iako se taj nemio događaj zbio pre više od tri meseca, nije ni se javljao. Rečeno mi je da je još uvek veoma ljut na mene i da priča da sam više nego arogantan. Ne, čisto sumljam da će da mi oprosti. E", promrmljao je majstor, "bilo bi daleko bolje po mene da se nikad nisam odvažio da podučavam karateu starešinu klana. U suštini, mnogo bih se bolje osećao da nisam nikada naučio karate!"
   "Glupost!", rekao je graver. "U životu svakog čoveka postoje usponi i padovi, ali", nadodao je, "pošto više njega ne podučavate, zašto ne biste podučavali mene?"
   "Ne!", rekao je Macumura odlučno. "Prestao sam da podučavam. Nego, zašto jedan čovek poput vas sa reputacijom uglednog majstora, želi da ga ja podučavam?" Macumura je rekao istinu : graver je bio na glasu i u Nahi i u Šuriju.
   "Možda i nije neki naročit razlog", rekao je graver, "već, iskreno rečeno, samo znatiželja da vidim kako vi, lično, podučavate karate."
   Da li je bilo nečeg u graverovom glasu što je ozlovoljilo mladića? Nije li uzrok tome bila pretpostavka da bi učitelj starešine klana mogao da postane graverov učitelj? Sklon tome poput mnogih mladih ljudi, Macumura je ljutito uzviknuo : "Kako ste samo tvrdoglavi! Koliko puta moram da vam ponovim - ne želim da podučavam karate!"
   "Onda", rekao je graver tonom koji je bio manje uglađen nego što je bio na početku, "ako odbijete da me podučavate, hoćete li takođe odbiti da mi učinite čast da se borite sa mnom?"
   "Šta kažete?", s nevericom je pitao Macumura. "Želite borbu samnom? Samnom?"
   "Upravo tako! I zašto ne' U jednom dvoboju ne postoje klasne razlike. Šta više, pošto više ne podučavate karateu starešinu klana, nije vam potrebna njegova dozvola za dvoboj samnom. Ja vas s moje strane uveravam da ću bolje paziti na moje noge i ramena, nego što je on to radio." Od tog trenutka su se graverove reči, isto kao i boja glasa mogle smatrati samo kao uvreda.
   "Znam da se priča da ste veoma dobri u karateu", rekao je Macumura, "iako ne znam tačno koliko dobri. Ali, zar ne mislite da ste otišli malo predaleko? Ne radi se o tome povređen ili ne, u pitanju je život ili smrt. Zar ste toliko orni za umiranje?"
   "U potpunosti sam voljan da umrem!", odgovorio je graver.
   "Onda ću biti srećan da vam budem na usluzi", rekao je Macumura. "Svakako niko ne može da predvidi budućnost, ali postoji stara izreka : Kad se bore dva tigra, jednom je suđeno da bude ranjen, a drugom da umre. Stoga, bilo da pobedite ili izgubite, možete da budete sigurni da se kući nećete vratiti neozleđeni. Vreme i mesto našeg dvoboja", zaključio je Macumura, prepuštam vama da odaberete."
   "Graver je predložio da se nađu u pet sati sledećeg jutra, s čim se Macumura složio. Predloženo mesto je bilo groblje kod Kinbu palate koja leži iza Tama palate.
   Tačno u pet sati su dva čoveka stajala jedan prrema drugom na razdaljini od nekih osamnaest metara. Graver se prvi pomerio smanjivši razdaljinu za pola, isturivši pritom levu pesnicu u gedan ("donji") položaj, a desnu priljubivši uz desni bok. Macumura je, ustajući s kamena na kojem je sedao, zauzeo prirodan stav (šizn tai) prema protivniku. s bradom uz svoje levo rame.
   Zgranut stavom koji je protivnik zauzeo, graver se upitao da ovog nije napustila pamet. Bio je to borbeni gard koji kao da nije pružao nikakve šanse za odbranu i graver se spremio da jurne u napad. Upravo u tom momentu je Macumura otvorio oči i zagledao se duboko u zenice svoga protivnika. Graver je odstupio odbijen nekom silom koja je bila kao blesak munje. Macumura nije pomerio ni jedan mišić; stajao je na istom mestu gde i ranije, naizgled nezaštićen.
   Znoj je orosio graverovo čelo, a podno miški je već bio mokar : mogao je da oseti kako mu srce lupa neuobičajenom brzinom. Seo je na obližnji kamen. Macumura je učinio isto. "Šta se dogodilo?", mrmljajući se pitao graver. "Čemu sav taj znoj? Zašto moje srce kuca tako divlje? Još nismo izmenili ni jedan jedini udarac!"
   Onda je čuo Macumurin glas :"Hej! Dolazi! Sunce izlazi. Hajde da završimo stim!"
   Oba čoveka su ustala i Macumura je još jednom zauzeo isti prirodni stav kao i ranije. Graver je sa svoje strane čvrsto odlučio da ovog puta izvrši napad i uputio se prema protivniku - sa osamnaest metara na devet, sa devet na osam... šest... četiri i tu se zaustavio, nesposoban da produži dalje, zaustavljen neshvatljivom silom koja je izbijala iz Macumurinih očiju. Istovremeno je bio potpuno nesposoban da odvoji pogled od očiju svoga protivnika; u dubini duše je znao da bi moglo nešto strašno da se dogodi, ako to učini.
   Kako da se izvuče iz tog škripca? Iznenada je ispustio snažan krik, Kiai, otprilike kao "jeaaaa!", koji je odjeknuo preko groblja i vratio se nazad odbivši se od okolnih brda. Macumura je još uvek stajao nepomičan. Pri takvom prizoru je graver još jednom odskočio unazad, zaplašen i malodušan.
   Majstor Macumura se nasmejao, "Šta je bilo?", upitao je. "Zašto ne napadneš? Ne možeš da vodiš borbu samo pomoću galame!"
   "Ne razumem", odgovorio je graver. "Nikada ranije nisam izgubio ni jedan meč. A sada..." Posle kratke pauze je podigao glavu i tiho se obratio Macumuri :"Da, hajde da nastavimo! Krajnji ishod dvoboja je već odlučen, ja to znam, ali hajde da ga dovršimo. Ako tako ne uradimo, izgubiču obraz - a onda više volim da sam mrtav. Upozoravam vas da ću da se borim sutemi (misleći pri tome da će da se bori na život i smrt)."
   "Dobro!", uzvratio je Macumura. "Hajde!

   "Uzgred, oprostite mi ako ste voljni", rekao je graver u trenutku kad je jurnuo u napad, ali baš tada je iz Macumurinih grudiju izleteo snažan krik koji se graveru učinio kao grmljavina. Upravo onako kao što se ranije ukočio zbog bleska Macumurinih očiju, sada se to isto dogodilo usled grmljavine njegovog glas. Graver je ustanovio da ne može da se pomeri; izveo je poslednji jalov pokušaj da napadne, pre nego što se poražen našao na zemlji. Nekoliko koraka dalje stajao je Macumura čiju su glavu obasjavale zrake izlazečeg sunca : ispruženom graveru se činilo kao jedan od onih drevnih svetih kraljeva koji su pobili demone i aždaje.
   "Predajem se!", uzviknuo je jadni graver. "Predajem se!"
   "Šta!", uzviknuo je Macumura. "Tako ne sme da govori jedan majstor!"
   "Bio sam budala što sam vas izazvao", rekao je graver ustajući. "Ishod je bio jasan već u samom početku. Osećam se potpuno posramljenim. Moja i vaša veština ne mogu da se uporede."
   "Ne mari", odgovorio je ljubazno Macumura. "Posedujete besprekoran borilački duh i predpostavljam da posedujete veliku veštinu. Da smo se istinski borili, moguće je da bih bio poražen."
   "Laskate mi", rekao je graver. "Činjenica je da sam se osetio potpuno bespomoćnim kad sam vas pogledao. Bio sam zaplašen vašim pogledom da sam izgubio i ono malo borbenog duha koji sam posedovao."
   Macumurin glas je postao blag. "Možda", rekao je. "Ali ja znam ovo : vi ste bili čvrsto rešeni da pobedite, a ja sam bio isto tako rešen da umrem ako izgubim. U tome je razlika između nas."
   "Slušajte", nastavio je. "Kada sam jučer došao u vašu radnju, bio sam veoma nesrećan zbog strogog ukora od strane starešine klana. Kad ste me izazvali brinuo sam o tome, ali kad smo se jednom odlučili na dvoboj, sve moje brige su iznenada iščezle. Shvatio sam da sam bio opsednut relativno beznačajnim stvarima – sa usavršavanjem tehnike, načinom obučavanja, sa ulagivanjem starešini klana. Bio sam opsednut time kako da zadržim moj položaj.
   Danas sam mudriji čovek nego što sam bio juče. Ja sam ljudsko biće, a ljudsko biće je ranjivo stvorenje koje, verovatno, ne može da bude savršeno. Nakon što umre vraća se u elemente – u zemlju, vodu, vatru, vetar i vazduh. Materija je praznina. Sve je ništavilo. Mi smo nalik vlatima trave, drveću šume, proizvodi smo univerzuma, proizvodi duha univerzuma, a duh univerzuma niti živi niti umire. Samozadovoljstvo je jedina prepreka životu."
   Rekao je to i ućutao. Graver je takođe ćutao, duboko razmišljajući o neprocenjivoj lekciji koju je dobio. Narednih godina, kad god bi svojim prijateljima pričao o tom nemilom događaju, nijednom nije propustio priliku da prijašnjeg protivnika opiše u najlepšem svetlu – kao istinski velikog čoveka.
   A što se tiče Macumure, on je uskoro bio iznova postavljen na prijašnji položaj ličnog instruktora karatea starešine klana.




Odlomak iz autobiografske knjige Gičin Funakošija
KARATE-DO MOJ ŽIVOTNI PUT
Beograd, 1988


Slika preuzeta sa :

четвртак, 16. мај 2013.

PINAN SONO GO URA



- Yoi dachi

- Okret na desnom stopalu u levo za 360° - Hidari Kokutsu dachi usmeren pod uglom od 90° u levo u odnosu na pripremni položaj za izvođenje kate / Hidari Chudan Uchi uke

- U mestu Migi Chudan Gyaku tsuki.

- Pogled u desno. Usporeno levu nogu primaknemo do desne u Musubi dachi grudima okrenuti kao na početku kate / desnu pesnicu dovedemo u poziciju iznad desnog kuka, a levu oslonimo na nju površinom kod malog prsta (tettsui).

- Okret na levom stopalu u desno za 360° - Migi Kokutsu dachi usmeren pod uglom od 90° u desno u odnosu na pripremni položaj za izvođenje kate / Migi Chudan Uchi uke.

- U mestu Hidari Chudan Gyaku tsuki.

- Pogled u levo. Usporeno desnu nogu primaknemo do leve u Musubi dachi grudima okrenuti kao na početku kate / levu pesnicu dovedemo u poziciju iznad levog kuka, a desnu oslonimo na nju površinom kod malog prsta (tettsui).

- Okret na levom stopalu u desno sa iskorakom u - Migi Zenkutsu dachi / Migi Chudan Morote uchi uke.

- Okret na desnom stopalu u levo i iskorak u - Hidari Zenkutsu dachi / u okretu desnu pesnicu primaknemo ispred desnog ramena, a unutrašnju stranu zgloba šake leve ruke prislonimo na gornju stranu zgloba šake desne ruke, Seiken Gedan Juji uke (desna ruka preko leve).

- U mestu Jodan Shuto Juji uke (desna ruka preko leve).

- Iz bloka ispružene prste desne šake pomerimo u desno, a leve u levo tako da spojimo korene dlanova. Pokretom na dole u desno šake dovedemo u poziciju da je desna na svom mestu iznad desnog kuka sa ispruženim prstima prema napred, a leva preko nje usmerenih prstiju u desno.

- Okret na levom stopalu u desno sa iskorakom u - Migi Zenkutsu dachi / Migi Chudan Oi tsuki.

- Pogled preko levog ramena. U okretu od 180° Migi Teisoku Mawashi soto keage. Noga se spusti u Kiba dachi / Migi Yoko Gedan barai Kiai.

- U mestu pogled u levo za 180°. Brzo levu otvorenu šaku postavimo ispred desnog pazuha dlanom prema podu / desna ruka je iznad sa otvorenom šakom ispred levog ramena dlanom prema podu.

- U mestu, usporenim pokretom, u pravcu pogleda - Hidari Haishu uchi (u visini levog ramena) / istovremeno se desna pesnica dovede u poziciju iznad desnog kuka.

- Migi Taisoku Mawashi soto keage u otvoreni dlan leve ruke.

- Nogu udarca spustimo u pravcu pogleda - Kiba dachi / Migi Jodan Hiji ate u otvoreni dlan leve šake.

- Momentalno se okrenemo na levom stopalu u desno za 360° i poskočimo u Migi Kake dachi / Migi Yoko Morote Uchi uke (u pravcu pogleda).

- Pogled u levo za 180°. Usporenim pokretom levu nogu pomerimo u pravcu pogleda ispred desne i oslonimo je o pod samo prednjim delom stopala. Istovremeno, takođe usporenim pokretom, desnu pesnicu podignemo pravo prema gore zadržavši položaj leve pesnice iz prethodnog bloka – Migi Morote Jodan Age Tsuki.

- Skok u vis prema napred sa podignutim kolenima. Tokom skoka pogled i telo se okrenu u levo za 90°. Pesnice se povuku na pozicije iznad kukova. Završetak pokreta je Migi Kake dachi u čučnju / Morote Gedan Seiken Juji uke (desna ruka preko leve) Kiai .

- U podizanju na levom stopalu okret u desno za 450° - Migi Zenkutsu dachi / Migi Chudan Morote Uchi uke

- Okret na desnom stopalu u levo za 405° - Hidari Zenkutsu dachi / Migi Gedan Shotei uchi. Tokom izvođenja udarca levu otvorenu šaku dovedemo dlanom
prema desnom uhu. Levi lakat je niži u odnosu na šaku tako da je leva nadlaktica pod istim uglom kao i desna ruka.

- U mestu rotacijom na prednjim delovima stopala Kiba dachi / Hidari Yoko Seiken Gedan barai. Tokom izvođenja bloka desnu pesnicu podignemo tako da ona i lakat budu u istoj ravni sa linijom ramena. Šaka joj je stisnita u pesnicu prstima okrenuta prema telu. Podlaktica je vertikalna u odnosu na pod dok je nadlaktica pod istim uglom kao i leva ruka bloka.

- Polako privučemo levu nogu do desne Musubi dachi. Telo je uspravno. Pogled i grudi su prema napred (položaj iz kojega smo počeli sa izvođenjem kate). Ruke su ostale u poziciji prethodno izvedenih pokreta. Obratimo pažnju da budu i leva i desna ruka u istoj ravni sa linijom ramena.

- Okret na levom stopalu u desno za 315° - Migi Zenkutsu dachi / Hidari Gedan Shotei uchi. Tokom izvođenja udarca desnu otvorenu šaku dovedemo dlanom prema levom uhu. Desni lakat je niži u odnosu na šaku tako da je desna nadlaktica pod istim uglom kao i leva ruka.

- U mestu rotacijom na prednjim delovima stopala Kiba dachi / Migi Yoko Seiken Gedan barai. Tokom izvođenja bloka levu pesnicu podignemo tako da ona i lakat budu u istoj ravni sa linijom ramena. Šaka joj je stisnita u pesnicu prstima okrenutu prema telu. Podlaktica je vertikalna u odnosu na pod dok je nadlaktica pod istim uglom kao i desna ruka bloka.

- Naore (desnom nogom nazad).





понедељак, 13. мај 2013.

PINAN SONO YON URA



- Yoi dachi

- Okret na desnom stopalu u levo za 360° - Hidari Kokutsu dachi usmeren pod uglom od 90° u levo u odnosu na pripremni položaj za izvođenje kate / desnu pesnicu dovedemo u poziciju iznad desnog kuka, a levu oslonimo na nju površinom kod malog prsta (Tettsui). Iz tog položaja Hidari Chudan Shuto Uchi uke / Migi Shuto Jodan uke (sa strane desnog uha)

- Okret na levom stopalu u desno za 360° -  Migi Kokutsu dachi  usmeren pod uglom od 90° u desno u odnosu na pripremni položaj za izvođenje kate / levu pesnicu dovedemo u poziciju iznad levog kuka, a desnu oslonimo na nju površinom kod malog prsta (Tettsui). Iz tog položaja Migi Chudan Shuto Uchi uke / Hidari Shuto Jodan uke (sa strane levog uha)

- Okret oko desnog stopal u levo za 270° sa iskorakom u Hidari Zenkutsu dachi / laktove primaknemo uz telo i ukrstimo ruke u visini zgoba šake tako da desna ruka bude oslonjena na desnu stranu grudi, a leva ruka bude preko nje. Stegnute pesnice su prstima okrenute prema telu. Iz takvog položaja ruku izvedemo Gedan Seiken Juji uke (desna ruka je preko leve)

- Okret na levom stopalu u desno sa iskorakom u Migi Zenkutsu dachi / Migi Chudan Morote Uchi uke (blok se izvodi tako što se prvo leva pesnica dovede u poziciju iznad levog kuka, a desna osloni na nju površinom kod malog prsta - Tettsui)

- Usporeno težinu prebacimo na desnu nogu, a levu podignemo i zauzmemo Tsuru ashi dachi. Istovremeno desnu pesnicu dovedemo u poziciju iznad desnog kuka, a levu oslonimo na nju površinom kod malog prsta (Tettsui)

- Pogled u levo - Hidari Jodan Yoko geri / Hidari Jodan Yoko Uraken uchi (leva ruka ostane ispružena u udarcu, desna ruka se ne pomera)

- Posle izvedenih udaraca levu nogu spustimo u pravcu njihovog izvođenja - Hidari Zenkutsu dachi / Migi Jodan Hiji ate u otvorenu šaku leve ruke

- Pogled u desno. Usporeno težinu prebacimo na desnu nogu, a levu podignemo i zauzmemo Tsuru ashi dachi (grudi su okrenute prema napred kao u pripremnom stavu za izvođenje kate). Istovremeno levu pesnicu dovedemo u poziciju iznad levog kuka, a desnu oslonimo na nju površinom kod malog prsta (Tettsui)

- Pogled u levo - Migi Jodan Yoko geri / Migi Jodan Yoko Uraken uchi (desna ruka ostane ispružena u udarcu, leva ruka se ne pomera)

- Posle izvedenih udaraca desnu nogu spustimo u pravcu njihovog izvođenja - Migi Zenkutsu dachi / Hidari Jodan Hiji ate u otvorenu šaku desne ruke

- Pogled u levo. Levu ruku sa otvorenom šakom ispružimo u pravcu pogleda u visini glave, desnu savijemo u laktu i dlanom okrenemo ka potiljku. Rotacijom kukova u pravcu pogleda Hidari Zenkutsu dachi / Migi Shuto yoko ganmen uchi (istovremeno levu šaku primaknemo nadlanicom ispred čela)

- Ne menjajuči položaj ruku izvedemo Migi Jodan Mae geri sa vračanjem noge u Hiki ashi dachi i okretom na levoj nozi oslonca u desno za 270°

- Poskočimo levom nogom oslonca u desno - Migi Kake dachi (stopalo desne noge i grudi su pod uglom od 90° na liniju kretanja) / Migi Yoko Uraken shomen uchi Kiai (leva pesnica je u poziciji iznad levog kuka)

- Pogled preko levog ramena u nazad. Iskorak levom nogom nazad u levo za 45° - Hidari Zenkutsu dachi / Usporeno Kake wake uke sa zatvorenim pesnicama (Blok počinje ukrštenim rukama gde je leva bliža telu)

- Okret na levom stopalu u desno za 360°, desno stopalo se spusti na mesto sa koga je pošlo u okret i odmah izvede Migi Jodan Mae geri. Tokom vračanja noge udarca u Hiki ashi levu pesnicu dovedemo u poziciju iznad levog kuka, a desnu ruku ispružimo ispred tela. Nogu spustimo napred u Migi Zenkutsu dachi.

- U mestu Hidari Chudan Gyaku Tsuki

- U mestu Migi Chudan tsuki

- Pogled u desno. Desno stopalo pomerimo u desno za 90° - Migi Zenkutsu dachi / Usporeno Kake wake uke sa zatvorenim pesnicama (Blok počinje ukrštenim rukama gde je leva bliža telu).

- Okret na desnom stopalu u levo za 360°, levo stopalo se spusti na mesto sa koga je pošlo u okret i odmah izvede Hidari Jodan Mae geri. Tokom vračanja noge udarca u Hiki ashi desnu pesnicu dovedemo u poziciju iznad desnog kuka, a levu ruku ispružimo ispred tela. Nogu spustimo napred u Hidari Zenkutsu dachi

- U mestu Migi Chudan Gyaku Tsuki

- U mestu Hidari Chudan tsuki

- Pogled u polu levo. Levo stopalo pomerimo u levo za 45° - Hidari Zenkutsu dachi / Hidari Chudan Morote uke

- Okret na levom stopalu u desno i skorak napred u Migi Zenkutsu dachi / Migi Chudan Morote uke

- Okret na desnom stopalu u levo i iskorak napred u Hidari Zenkutsu dachi / Hidari Chudan Morote uke

- Okret na levom stopalu u desno za 360°, desno stopalo se spusti na mesto sa koga je pošlo. U mestu ispružimo ruke ispred sebe sa otvorenim šakama i uhvatimo zamišljenog protivnika za glavu. Istovremeno izvedemo povlačenje rukama prema dole i Migi Hiza ganmen geri Kiai

- Pogled preko levog ramena u nazad. Nogu udarca spustimo sa okretom od 180° - Hidari Kokutsu dachi / Hidari Shuto Mawashi uke

- Okret na levom stopalu u desno sa  iskorakom napred u Migi Kokutsu dachi / Migi Shuto Mawashi uke

- Naore (desnom nogom nazad)