PRIJATELJ TRANSFER ELEKTRONIK

Nehruova 51, tel. + 381 11 318 40 46, delatnost : knjigovodstvo i računovodstvo


уторак, 17. септембар 2013.

KARATE OD VEŠTINE DO SPORTA





Japanski ideogram koji ima značenje "Prazna šaka" neki tumače i kao "Umetnost prazne šake".


   Karate je nastao i razvijao se pod uticajem joge, religije, filozofije i tradicionalne medicine. Izvorno je veština blokiranja i zadavanja brzih, preciznih i snažnih udaraca rukama i nogama u tačno određene vitalne tačke tela – Jintai Kyusho. Bol, paraliza određenih delova tela, prelom kostiju, povreda unutarnjih organa, gubitak svesti pa i smrt su posledica udaraca. Pored udaraca koriste se i razni načini remećenja ravnoteže, gušenja i poluga na ekstremitetima. Specifičnim stavovima i kretanjem utiče se na efikasnost kako odbrane, tako i napada. Specijalnim mentalnim vežbama povećava se unutarnja energija – Ki koja omogućava da se u datom trenutku fizička snaga i telesne sposobnosti višestruko povećaju. Značajna je veza mentalnog i fizičkog. Dobra fizička forma i kvalitet uvežbavanja tehnike direktno zavise od stepena razvijenosti mentalnih sposobnosti karateke kao što je i razvijanje mentalnih sposobnosti u direktnoj vezi sa fizičkim sposobnostima. Uporedno razvijanje i primenjivanje fizičkog i mentalnog, karateku vodi pravim putem ka neprestanom usavršavanju.

   "Karate ni sente nashi – U karateu nema prvog napada". Ova izreka jasno govori da je karate odbrambena veština lišena agresije. Činjenica da se u njoj uvežbavaju udarci koji nanose teške povrede pa i smrt, ne upućene može dovesti u zabunu. Odgovor leži u samim počecima vežbanja kada odustaju oni koji svoje emocije ne mogu da usmere i kontrolišu. Ostaju samo oni koji su spremni da napreduju ne samo fizički, već i duhovno. Stari učitelji su kandidate za učenike podvrgavali raznim testovima karaktera, volje, kontrole emocija, koncentracije, itd. pa tek zatim prelazili na učenje tehnika. Tako bi bili sigurni da njihovo znanje neće biti iskorišćeno u pogrešne svrhe, već u službi opšteg dobra, u odbrani slabijih i ne zaštićenih. Za izabrane bi usledilo višegodišnje izlaganje tela stalnim naporima i bezbrojno ponavljanje tehnika bez ikakve prinude za šta je bila potrebna maksimalna samokontrola volje i emocija. Tu agresiji nema mesta. Godinama vežbanja sticala se iskustvena sigurnost izvođenja pokreta i sa njom samopouzdanje koje je istinskog majstora lišavalo potrebe dokazivanja i darovalo vrlinom skromnosti. Najbolja potvrda o ne agresivnosti karatea nalazi se u katama čiji koreni sežu duboko u prošlost - sve počinju blokom što jasno govori da je karate odgovor na neposredan napad.

   Karate je našao polazište u činjenici da je čovek sklop materije i duha i da i jedno i drugo iskonski teži ka savršenstvu. Metodama treninga karatea dolazilo se, a to bi trebalo da važi i danas, do visokog stepena fizičkog, psihičkog, intelektualnog i moralnog oblikovanja ličnosti. Praktikant karatea posle godina vežbanja postaje svestan sebe i onoga što ga okružuje što mu omogućava da  ostvari stanje harmonije sa univerzumom. Pošto savršenstvo ne poznaje granice, proces fizičkog vežbanja i onog drugog - duhovnog, jednostavno nikada ne prestaje u večitoj težnji čoveka da pobedi samoga sebe.

   Vekovima je karate bio veština. Osim čistog fizičkog vežbanja i mentalnog usavršavanja obuhvatao je i sticanje niza drugih znanja. Učeni su elementi iz nekih drugih borilačkih veština u cilju savladavanja više nenaoružanih ili naoružanih protivnika. Učila se taktika borbe grupe protiv grupe. Bilo je važno znati elemente nečujnog i nevidljivog prilaženja neprijatelju, skrivanja, skretanja pažnje na nebitno, metode plašenja protivnika itd. Učenje medicine, poznavanje ljudskog tela i funkcija njegovih vitalnih organa bila je obavezna. Ovo znanje upotrebljavano je za lečenje ali je imalo i borbenu svrhu kroz poznavanje vitalnih tačaka tela i posledica koje su udarci u njih proizvodili. Poznavanje herbalistike (poznavanje lekovitog bilja) omogućavalo je spravljanje lekovitih čajeva, masti, melema itd.

   Razvojem civilizacije izgubljena je potreba znanja ove veštine radi preživljavanja. Tradicija i znanja u užem obliku pretočena su u karate sport. Osmišljen je sistem takmičenja na ideji humanosti, fer pleja i poštovanja protivnika. Iz sportskog karatea je izbačen veliki broj opasnih tehnika. Nije dozvoljen udarac u glavu sa kontaktom, a udarac u telo ne sme jače da zaboli. To je postignuto obaveznom kontrolom udaraca. Treba naglasiti da neki stilovi tradicionalne orjentacije, kao Kyokushinkai, na svojim takmičenjima dozvoljavaju izvođenje udaraca rukom i nogom u telo i po nogama, a samo nogom u glavu, iz sve snage u nokaut sistemu. Sportski karate je brzo svojom masovnošću prevazišao zapadnjačke borilačke sportove. Izostanak veze karatea kao sporta i zenovske filozofije, njenog uticaja na samo vežbanje i na način života nije nimalo zasmetao modernom zapadnom čoveku da ga prihvati, zavoli i masovno vežba. Praktikuju ga milioni ljudi raznih religija, kao i oni ne religiozni, oni koje filozofija i meditacija interesuju, ali neuporedivo više onih koji nemaju ni malo takvih interesovanja. Uticaj zena i tradicije u modernom karate sportu sve više gubi značaj i nalazi se na njegovim marginama. Težnja ka što većoj privlačnosti za publiku i komercijalizaciji stvara borilački sport koji je dinamičan, brz, atraktivan, dopadljiv, rezultatski neizvestan.




Danas je karate sport koji stalno doživljava promene kako bi bio što interesantniji savremenom čoveku. Malobrojni su učitelji (škole) koje karate i danas smatraju veštinom ne želeći da mu oduzmu one dimenzije koje je stekao kroz dugu tradiciju postojanja.




Literatura :

Vladislav Gigov :
TEORIJA KARATEA
Novi Sad 1980.

Ilija Jorga, Vladimir Jorga, Petar Đurić :
TEKI 1 i ENPI KATA
Beograd 1980.


Slike preuzete sa :

slika1

slika 2



1 коментар:

  1. Hvala za tekst! Promene se nuzno desavaju, shodno vremenu u kome zivimo i shodn potrebaama koje danasnji covek ima. A da ne pricamo o tome koliko je klubova sirom sveta i kakvim znanjem raspolazu oni koji vode te skole...Danas je sigurno tesko naci ucitelja koji moze preneti duhovnost koju karate u sebi nosi, kod vecine se to mozda svodi na poznavanje tehnike udaraca...

    ОдговориИзбриши