PRIJATELJ TRANSFER ELEKTRONIK

Nehruova 51, tel. + 381 11 318 40 46, delatnost : knjigovodstvo i računovodstvo


субота, 24. децембар 2011.

RAZMENA MIŠLJENJA ZA PRENOĆIŠTE

.
 Kyoto, vrt budističkog hrama Ninna-ji osnovanog 888. od strane cara Uda


U slučaju da pokrene i dobije raspravu o budizmu sa onima kod kojih je, svaki lutajući sveštenik može ostati u Zen hramu. Ako je poražen, mora da ode.

U jednom hramu u severnom delu Japana živela su zajedno dva brata sveštenika. Stariji je bio učen, a mlađi priglup i bez jednog oka.

Jedan lutajući sveštenik naiđe i zamoli ih za prenoćište, propisno ih pozvavši na diskusiju o uzvišenom učenju. Stariji brat, umoran od napornog rada tog dana, reče mlađem da ga zameni. "Idi i zahtevaj razgovor u tišini", upozori ga.

Tako mladi sveštenik i stranac odoše do oltara i sedoše.

Ubrzo posle toga putnik ustade, otide do starijeg brata i reče mu: "Tvoj brat je divan mladić. Porazio me je."

"Prepričaj mi razgovor", reče stariji brat.

"Pa", objasni putnik, "prvo sam ja podigao jedan prst, predstavljajući Budu, prosvijetljenog. Onda on podiže dva prsta, označavajući Budu i njegovo učenje. Ja podigoh tri prsta, predstavljajući Budu, njegovo učenje i njegove sledbenike. Zatim on prodrma svojom stisnutom šakom pred mojim licem, pokazujući da svi pomenuti potiču iz jedne suštine. Tako on pobedi, i ja nemam prava da ostanem ovde." Ovo rekavši, putnik otide.

"Gdje je taj čovek?", zapita mlađi, dotrčavši do svog starijeg brata.

"Čuh da si dobio diskusiju."

"Ništa ja nisam dobio. Isprebijaću ga."

"Reci mi temu diskusije" zapita stariji.

"Zašto li je, čim me je ugledao, podigao jedan prst, vređajući me da imam samo jedno oko. Pošto je stranac, pomislih kako trebam biti učtiv prema njemu, pa podigoh dva prsta, čestitajući mu što on ima oba oka. Onda taj neučtivi bednik podiže tri prsta, sugerišući da nas dvojica imamo samo tri oka. Ja se naljutih i pođoh da ga udarim, ali on pobeže napolje i to okonča stvar!"



Izvor :
ZEN PRIČE
Vladislav Bajac, Beograd, 1980

Slika preuzeta sa :


уторак, 20. децембар 2011.

GEKISAI SHO



- Yoi dachi
- Musubi dachi / Mokuso
- Otvori oči i glasno izgovori naziv kate
- Heiko dachi / IBUKI
Pogled u levo za 90° . U pravcu pogleda – Hidari Kokutsu dachi / Hidari Chudan Uchi Uke
- U mestu – Migi Chudan Gyaku tsuki
- Iskorak desnom nogom prema napred - Migi Zenkutsu dachi / Migi Jodan uke
- U mestu – Hidari Chudan Gyaku tsuki
- Pogled ostane usmeren u pravcu izvođenja prethodne tehnike, desnom nogom iskorak u nazad - Kiba dachi / Hidari Yoko Gedan barai
- Pogled u desno za 180°, levo stopalo zarotira u mestu, a desno se primakne i zauzme stav Migi Kokutsu dachi grudima okrenuti u pravcu pogleda / Migi Chudan Uchi Uke
- U mestu – Hidari Chudan Gyaku tsuki
- Iskorak levom nogom prema napred - Hidari Zenkutsu dachi / Hidari Jodan uke
- U mestu – Migi Chudan Gyaku tsuki
- Pogled ostane usmeren u pravcu izvođenja prethodne tehnike, levom nogom iskorak u nazad - Kiba dachi / Migi Yoko Gedan barai
- Pogled u levo za 45°, usporeno desnom nogom iskoračimo – Kiba dachi pod uglom od 45° u odnosu na pripremni položaj za izvođenje kate (tokom kretanja pripremimo ruke za izvođenje bloka i duboko udahnemo) / Migi Chudan Haito uke usporeno sa IBUKI-jem. Vezano u mestu izbacimo ostatak vazduha i brzo izvedemo Migi Shuto Gedan barai
- Pogled u levo za 90°, usporeno levom nogom iskoračimo u pravcu pogleda – Kiba dachi (tokom kretanja pripremimo ruke za izvođenje bloka i duboko udahnemo) – Hidari Chudan Haito uke usporeno sa IBUKI-jem. Vezano u mestu izbacimo ostatak vazduha i brzo izvedemo Hidari Shuto Gedan barai
- Pogled u desno za 90°, usporeno desnom nogom iskoračimo u pravcu pogleda – Kiba dachi (tokom kretanja pripremimo ruke za izvođenje bloka i duboko udahnemo) – Migi Chudan Haito uke koji izvedemo usporeno sa IBUKI-jem. Vezano u mestu izbacimo ostatak vazduha i brzo izvedemo Migi Shuto Gedan barai
- Pogled u levo za 45°, Hidari Jodan Mae geri
- Nogu udarca spustimo prema napred – Hidari Zenkutsu dachi / Hidari Jodan uke
- U mestu Migi Chudan Gyaku tsuki KIAI
- U mestu Migi Chudan Gyaku Uchi uke
- U mestu Migi Chudan Gyaku Gedan barai
- Pogled u nazad preko desnog ramena, usporeno okret za 180° tako što levo stopalo rotira u mestu, a desno se primakne – Migi Kokutsu dachi / usporeno polu Migi Shuto mawashi uke 
- Pogled u levo za 45°, levu nogu podignemo i zauzmemo Tsuru ashi dachi / desna pesnica je u poziciji iznad desnog kuka, a leva oslonjena na nju svojim dnom (Tetsui)
- U pravcu pogleda istovremeno Hidari Jodan Yoko geri / Hidari Jodan Uraken uchi
- Nogu iz udarca spustimo u pravcu pogleda – Hidari Zenkutsu dachi / Migi Chudan Gyaku tsuki
- Pogled u desno za 90°, desnu nogu podignemo i zauzmemo Tsuru ashi dachi / leva pesnica je u poziciji iznad levog kuka, a desna oslonjena na nju svojim dnom (Tetsui)
- U pravcu pogleda istovremeno Migi Jodan Yoko geri / Migi Jodan Uraken uchi
- Nogu iz udarca spustimo u pravcu pogleda – Migi Zenkutsu dachi / Hidari Chudan Gyaku tsuki
- Pogled u levo za 90°, levu nogu podignemo i zauzmemo Tsuru ashi dachi / desna pesnica je u poziciji iznad desnog kuka, a leva oslonjena na nju svojim dnom (Tetsui)
- U pravcu pogleda istovremeno Hidari Jodan Yoko geri / Hidari Jodan Uraken uchi
- Nogu iz udarca spustimo u pravcu pogleda – Hidari Zenkutsu dachi / Migi Chudan Gyaku tsuki, desna ruka ostane ispružena u udarcu
– Migi Jodan Mae geri posle koga istovremeno pogledamo u desno za  45°, vratimo nogu iz udarca u Hiki ashi i desnu pesnicu u poziciju iznad desnog kuka
- Poskokom u pravcu pogleda zauzmemo Migi Kake dachi (desno stopalo je pod uglom od 90° u odnosu na liniju kretanja) / Chudan Morote tsuki KIAI
- Pogled u levo za 180°,  desna noga izrotira u mestu, a levu pomerimo napred u pravcu pogleda. Usporenim pokretima – Hidari Kokutsu dachi / polu Hidari Shuto mawashi uke
- Iskorak levom nogom u nazad – Migi Kokutsu dachi / tokom kretanja levu otvorenu šaku vratimo na poziciju iznad kuka, a desnu otvorenu šaku dovedemo nadlanicom prema telu ispod desne strane leđa. Ne prekidajući pokrete ruku izvedemo Hidari Yonhon nukite i privlačenje protivnika desnom rukom. Otvorene šake u završnici pokreta dlanovima su okrenute jedna prema drugoj. Leva je usmerena prstima prema napred, a desna u levu stranu.
- U mestu Mae Shuto mawashi uke IBUKI
- Desna noga do leve - Musubi dachi / Mokuso
- Naore



.









недеља, 18. децембар 2011.

SABAKI WASA – TEHNIKA KRETANJA


   Tehnika kretanja postoji od samog nastanka karatea. Ona je njegov ne odvojivi deo. Bez nje karate ne bi postojao. Omogućava pomeranje tela sa jednog mesta na drugo kako bi se zauzeo bolji položaj za odbranu, napad ili kontranapad. Kretanjem možemo da obezbedimo sigurnu distancu što je dovoljna zaštita od protivnikovih udaraca. Izvodi se na tačno određeni način i u svim pravcima. Da bi tehnika kretanja bila efikasna mora biti izvedena brzo. Zauzimanje izuzetno niskog stava umanjiće sposobnost brzog kretanja. U situaciji kada smo napadnuti od presudnog značaja je donošenje odluke da li izbeći udarac kretanjem u nazad ili neku od strana ili krenuti u presretanje kontranapadom. Takođe je za ishod borbe značajan izbor tehnike kretanja u cilju smanjenja distance prilikom napada.
   Pošto je sanchin dachi prvostvoreni stav smatra se da je prvo kretanje bilo iz jednog sanchina u drugi. Iz njega su nastala sva druga.
   Kretanje se izvodi nečujno jer se stopala podižu tik iznad poda. Na ovaj naičin se kretanje u svakom trenutku može zaustaviti. Japanski instruktor Masatoshi Nakajama kaže : "U kumiteu i kati pokreti početnika su bučni i grubi (tvrdi). Kod treniranog karatiste stopala meko klize po podlozi, kao da se između podloge i stopala nalazi tanak list hartije. njegova tehnika će biti snažna i odsečna, bez obzira koliko ubrzavao svoje pokrete, on ne pravi buku čak ni pri doskoku posle visoko izvedenog skoka."
   Mišići nogu ne smeju biti u grču i tvrdi. Njihova kontrakcija mora biti elastična kako bi omogućila lagano, beznaporno i brzo prebacivanje težišta tela. Kretanje ne sme da poremeti uspravan položaj tela, to jest da poremeti ravnotežu. Glava se kreće u istoj ravni ako kretanjem prelazimo u sledeći identični stav predhodnom. Disanje mora biti usklađeno sa pokretima kretanja. Gubitak ritma disanja vodi ka poremećaju psihofizičke ravnoteže. Posledica je nepovoljno stanje "kyo", stanje trenutno smanjene sposobnosti,  koje protivniku pruža priliku da realizuje napad.
   Kretanje je proizvod kontrakcije velikog broja mišića koji sinhronizuju više pokreta u jedan. Kretanjem nogu pokreće se telo. Sa druge strane kretanje tela prate pokreti nogu. Zajednička akcija nogu i tela mora biti usklađena. Kada kretanju nije cilj samo promena mesta već izvođenje određene tehnike udarca ili bloka tada se koncentrisana sila svih pokreta tela emituje preko udarne površine. Znajući to kretanje ima bitno učešće u izvođenju razornih udaraca. Ono uvek počinje iz nekog stava, a završava se u tom istom ili nekom drugom. Tehniku kretanja treba izvoditi što prirodnijim pokretima. Završetak – zauzimanje stava mora da odražava čvrstinu i stabilnost.
   Zamišljena linija po kojoj se vrši kretanje može biti pravolinijska ili krivolinijska. Prelaskom karatea iz borilačke veštine u borilački sport, takmičenja u borbama su doprinela razvoju kružnog kretanja koje je vrlo efikasno jer omogućava brzo sklanjanje sa linije napada i istovremeno zauzimanje idealne pozicije za kontranapad. U odnosu na smer kretanje može biti prema napred, prema nazad i u stranu. Pokreti nogu mogu biti izvedeni korakom, duplim korakom, pomeranjem jednog pa drugog stopala tako da ista noga ostane "prednja", okretom oko prednje noge stava, okretom oko zadnje noge stava, istovremenim skokom sa obe noge.
   Prema karakteru tehnike kretanja možemo podeliti na odbrambene, napadačke i manevarske. Namena prve dve tehnike je po nazivu jasno definisana. Treča nam omogučava zauzimanje pozicije koja nas dovodi u povoljniji položaj u odnosu na protivnika. Karakteristično odbrambeno kretanje je napred i u stranu. Najčešće se izvodi pomeranjem prednjeg stopala u napred i u stranu pa rotiranjem zadnjeg stopala na unutra ili iskorakom zadnjeg stopala ka napred i u stranu i rotiranjem zadnjeg stopala ka unutra. Najefikasnija napadačka tehnika kretanja je iskoracima pravo napred. Da bi manevarsko kretanje bilo uspešno mora biti izvedeno brzo, sa promenama pravca i načina izvođenja.  
      Princip kretanja se zasniva na sili reakcije od čvrste podloge izazvanu od strane mišiča opružača noseče  noge. Na primeru kretanja iskorakom zadnje noge prema napred to izgleda ovako. Noseča noga (zadnja noga u odnosu na smer kretanja) aktiviranjem mišiča opružača proizvodi impuls sile reakcije koja se odbija od podloge i prenosi na kuk koji zajedno sa telom kreče prema napred. Zadnja noga prolazi pored prednje noge, koja ostaje savijena u kolenu. Biva izbačena prema napred početnom silom reakcije od podloge, zamahom kukova i novom silom reakcije od podloge koju sada pravi prvobitno prednja noga jer preuzima ulogu noseče. Pri kretanju u nazad princip je isti samo što ulogu noseče noge preuzima prednja noga stava.
   Borbeno kretanje "klizanjem" prema napred izvodi se kontrakcijom mišiča opružača noseče noge (zadnja noga u odnosu na smer kretanja) koja izaziva silu reakcije od podloge koja se prenese na kuk. Zamahom kuka telo krene napred, a prednja noga se pomeri – klizne napred. Čim prednja noga ostvari oslonac, noseča noga se za istu dužinu pomeri prema napred. Pri kretanju u nazad princip je isti samo što ulogu noseče noge preuzima prednja noga stava.
   Dobro kretanje direktno zavisi od sposobnosti zauzimanja dobrog stava i automatizovanog smenjivanja uloge noseče noge.
   Uvežbavanje tehnika kretanja pripada kihonu, osnovnom vežbanju.
   Pošto se kate baziraju na kretanju pretstavljaju najbolji izvor raznovrsnog kretanja koje se u njima izvodi u idealnom obliku.  



KYOKUSHIN SABAKI WASA
Tehnike kretanja u Kyokushinu


FUMI ASHI – Kretanje pri kome zadnje stopalo prvobitnog stava iskorači prema napred. Stopalo prednje noge prvobitnog stava se ne pomera sa mesta. Ono samo zarotira na način koji odgovara zadnjoj nozi stava koji sledi.

  
Kretanje u nazad (Sagari) izvodi se suprotnim pokretima tako što prednje stopalo prvobitnog stava iskorači prema nazad i zauzme položaj zadnjeg stopala stava koji sledi. Stopalo zadnje noge prvobitnog stava se ne pomera sa mesta. Ono samo u mestu zarotira na način koji odgovara prednjoj nozi stava koji sledi.


OI ASHI – Kretanje pri kome se pomera prema napred prvo prednje pa zatim zadnje stopalo. Pri tome se njihove pozicije ne menjaju, odnosno prednje stopalo ostaje prednje, a zadnje – zadnje.


Kretanje u nazad (Sagari) izvodi se tako što se prvo prema nazad pomeri zadnje stopalo pa za njime i prednje. Prednje stopalo ostane prednje, a zadnje – zadnje.


OKURI ASHI - Kretanje pri kome se pomera prema napred prvo zadnje stopalo pa zatim prednje. Pri tome se njihove pozicije ne menjaju, odnosno prednje stopalo ostaje prednje, a zadnje – zadnje.


Kretanje u nazad (Sagari) izvodi se tako što se prvo prema nazad pomeri prednje stopalo pa zatim zadnje. Pri tome se njihove pozicije ne menjaju, odnosno prednje stopalo ostaje prednje, a zadnje – zadnje.


KOSA – Promena prednje noge stava poskokom sa obe noge. Ovim kretanjem tela se skoro trenutno zauzima položaj koji može biti povoljniji u odnosu na protivnika u datoj situaciji.





TOBI ASHI – Kretanje pri kome se skokom od poda sa obe noge, sa jednog mesta na drugo, zauzme prvobitni ili neki drugi stav. Prepoznatljivi primer je skok u učeničkoj kati Pinan sono go.



Literatura :

ŠKOLA KARATEA 2
Mudrić Radomir / Beograd, 1990.

KARATE U PRAKSI - treći deo
Vladislav Gigov & Dr Dragan Janjić / drugo izdanje, Beograd, 1989.

KARATE 1 teorijska polazišta
Dr. Srećko Jovanović / Novi Sad, 1992.

KARATE - DO
Nenad Simić / Beograd, 2005. godine



Slike preuzete sa :




четвртак, 15. децембар 2011.

UMETNOST ŠOLJICE KAFE

Grupa bivših studenata, sada već uspešnih poslovnih ljudi, okupila se i posetila jednog starog profesora s fakulteta. Razgovor je ubrzo prerastao u pritužbe o umoru, iscrpljenosti, stresu na poslu, u porodici i na svakom životnom koraku. Profesor ih je slušao s punom pažnjom i saosećanjem.
"Čini mi se da vam treba šoljica dobre kafe", rekao je i povukao se u kuhinju. Vratio se s velikim loncem iz kojeg se pušila kafa i celim asortimanom šoljica. Svaka je bila drugačija. Bilo je tu porcelanskih, plastičnih, staklenih, papirnih, kristalnih, keramičkih... Neke su izgledale skupoceno, kao da su stigle s dvora poslednjeg kineskog cara, druge su izgledale sasvim obično, treće su bile okrnjene i polupane...
"Poslužite se."

Kad su svi bivši studenti imali šoljicu u ruci, profesor je primetio:
"Lepe i skupocene začas su planule. Na stolu su ostale, nedirnute, ružne, obične i jeftine šoljice. Za sebe želite samo najbolje, što vam je ujedno i izvor stresa. A ipak, izgled šoljice ne doprinosi ukusu. Lepša posuda obično je samo skuplja, a katkad i zamagljuje ono što ispijamo. Svima vam je u stvari trebala dobra kafa, a ne šoljica. Ipak ste posegnuli za najboljom. A onda ste nastavili merkajući tuđe šoljice. Kad se uhvatite u vrtlog stresa i nezadovoljstva, setite se da je kafa poput života. A posao, novac i položaj u društvu... poput šoljice. Šoljica ne definiše, niti menja kvalitet života koji živimo.
Ponekad, koncentrišući se samo na šoljicu, propustimo uživanje u kafi. Pijete kafu, a ne šoljicu. Najsrećniji ljudi nemaju sve najbolje, oni izvuku najbolje od svega. Žive jednostavno."



Tekst preuzet sa :

Slika preuzeta sa :


недеља, 4. децембар 2011.

OČI U OČI SA STRAŠNIM TIGROM

.


Događaj o kome ćemo ovde govoriti dogodio se u nivembra 13. godine perioda Kan'ei tj. 1636. godine kada je jedan korejski službenik (danas bi ga zvali diplomatom ili možda veleposlanikom) posetio tadašnji Tokugava šogunat. Tom je prilikom darovao šoguna i njegov dvor mnoštvom darova. Od svih tih darova najzanimljiviji je bio tigar u kavezu kojeg su smestili u jedan od mnogobrojnih vrtova šogunova dvorca u Edou (današnjemTokiju). Šogun Iemitsu poželeo je videti tog tigra i zaputio se prema kavezu sa velikom pratnjom u kojoj su bili i Yagyu Munenori i Takuan Soho kao i korejski poslanik. Kada je svita stigla do kaveza, počeli su glasno komentarisati veličanstvenost i gracioznost divlje životinje koja je šetala kavezom. I sam šogun je bio oduševljen poklonjenim tigrom. Zapitao se pred svima postoji li neko tako hrabar ko bi se usudio suočiti sa tigrom u kavezu. Kako nije bilo dobrovoljaca, šogun je mogućnost ulaska u kavez kod opasne životinje predložio svome učitelju mača Yagyu Munenoriju. Mumenori je znao da je šogunov predlog u stvari naredba, te je šogunovu zamisao prokomentarisao rečima, da bi on to mogao uraditi, ali da u tome ne vidi nekakav naručiti smisao. Objasnio je svoj stav:

"Kažu da čovek može ukrotiti svaku divlju životinju ako je drži dugo u kavezu i da ona neće povrediti onoga ko je hrani. Ipak, bilo bi opasno i nepažljivo dodirnuti tigra koji dolazi izdaleka i još nije ukroćen."

Čuvši objašnjenje svoga učitelja mača Munenorija šogun ipak nije bio zadovoljan te ga je nastavio nagovarati rečima da ako bi Munenori ušao u kavez sa tigrom taj čin bi proneo glas o njemu i njegovom umeću čak i izvan Japana. Videvši šogunovu upornost, koji je bio i sam spreman ući u kavez ako se ne nađe neki hrabar pojedinac, učitelj Munenori pristane da uđe u kavez u kojem se nalazio strašni tigar. Tada se Munenori pokloni šogunu i celoj sviti koja je pratila šoguna i zaputi se prema kavezu. Obučen u tradicionalni kimono Yagyu Munenori krene prema kavezu sa tigrom noseći samo jednu železnu lepezu koja je bila neka vrsta ratnikova oružja kada bi se raširila. Kada se Munenori sasvim približio kavezu tigar se uznemirio i počeo glasno da riče što je izazvalo jezu i strah među prisutnom svitom. Krećući se gore-dole po kavezu, uznemiren ljudima koji su opkolili njegov kavez delovao je još strašnije. Učitelja Munenorija kao da to nije pokolebalo ni malo. Dostojanstveno je i mirno zakoračio u unutrašnjost kaveza, kojeg su odmah zaključali čim je on ušao. Sada su Munenori i tigar, koji se spremao za skok bili oči u oči. Promatrali su jedan drugoga dok su svi ostali stajali oko kaveza gledajući šta će se dogoditi. Munenori je u trenutku analizirao situaciju, smirenim pokretom podigao lepezu i usmerio je u pravcu tigrova oka. Prateći ritam tigrova disanja, Munenori se  usredsredio na njegove uzdahe i izdahe i istovremeno pomerio lepezu prema tigrovu čelu. Dok je to izvodio, Munenori ispusti prodoran krik čime je manifestovao vlastitu energiju (ki ili chi). Ovaj uzvik dolazi iz predela donjeg trbuha (hara-tanden), a u japanskim borilačkim veštinama poznat je kao kiai. Prema izjavama svjedoka smatra se da su poznavaoci borilačkih veština koji su poznavali tehniku izvođenja tog uzvika mogli paralizovati protivnika ili oboriti pticu u zraku. Postoje priče i o rušenju mostova krikom kiai. Poznato je, takođe da su ih osim ratnika koristili i zen majstori koji su ih i počeli prvi upotrebljavati. Na Munenorijev krik tigar je reagovao tako što je umesto skoka zamahnuo šapom, a zatim se povukao u nazad. Uvidevši njegovu reakciju Munenori ispusti još jedan snažan krik nakon čega se tigar skroz povukao spustivši glavu na pod. Prisutni, koji su bez daha prosmatrali ovu neverovatnu scenu, bili su fascinirani Munenorijevim poznavanjem "unutrašnjih aspekata" ratičke veštine. Učitelj Munenori, mirno i staloženo zadovoljan ishodom izađe iz kaveza. Šogun Iemitsu, zadovoljan demonstracijom Munenorijeve veštine, stade ga hvaliti ne štedeći reči poštovanja za velikog učitelja. Na to skromni Munenori samo kratko reče da ga je sram zbog ovog postupka, jer on ne priliči čoveku njegovih godina.Tada mu je, naime, bilo 65 godina. Od svih pristutnih, najviše oduševljenja pokazao je korejski poslanik. I dok je šogun razdragano i dalje  hvalio Munenorija ističući kako će njegov podvig podići ugled japanskim borilačkim  vještinama u svetu, Munenori se tiho povuče i pridruži svome učitelju Takuanu, koji je takođe bio zadovoljan ishodom ove demonstracije. Tada se šogun približi  Munenoriju i Takuanu i upita Takuana o odnosu Budinog Puta i situacije u kojoj se našao Munenori. Takuan odgovori šogunu:

"Uzvišeni šogune, ništa vas više ne raduje nego da vidite veličanstvenu demonstraciju borilačkih veština. Ali, morate znati, to je poslednja stvar kojoj teži budistička vrlina."

Iemitsu, zbunjen ovakvim odgovorom zatraži da mu ga Takuan rastumači. Tada mu Takuan objasni da se najviše vrline Budinog učenja ostvaruju upravo kada su izvan dosega upotrebe borilačih veština. Iako je Munenori bio posvećen meditativnoj praksi (tj. zazenu), razjarenog tigra savladao je tehnikom ratnika jer je on tome najviše posvećen. Iako to može imati smisla, ipak se ne može očekivati od suštine izvorne budističke misli. Svi ljudi i sve životinje, objašnjavao je Takuan, imaju prirodu Bude, pa prema tome svi mogu biti spašeni pomoću neograničene budističke mudrosti. Ali, ipak, treba znati da postoji razlika između načina da se oni slome i spase. Ljubopitljivi šogun, zaintrigiran onim što je čuo, zapitao je Takuana da li bi možda mogao da spasi tigra umesto da ga porazi slomivši ga. Takuan na to odgovori, da on ne poseduje beskrajnu budističku vrlinu i da on ne može spasiti tigra, ali da bi ga svakako mogao pripitomiti. Šogun zahvali Takuanu na odgovoru i ponudi mu da se i sam okuša sa tigrom u kavezu. Takuan prihvati šogunov izazov i uputi se, opušteno, kao i njegov učenik Munenori prema kavezu sa tigrom. Bez imalo premišljanja, uđe u kavez i zatvori vrata za sobom. Tigar je instiktivno i nagonski reagovao slično i pri Munenorijevom ulasku u kavez. Takuan, goloruk i naoružan samo osmijehom stane ispred njega zasučenih rukava svoje redovničke haljine. Okupljena gomila daimjoa i visokodostojnika šogunova dvora sa strepnjom je posmatrala ovaj prizor. Sve je delovalo čudno i nestvarno, a rikanje uznemirene životinje vraćalo ih je u stvarnost. Činilo se kao da će ogromni tigar svakog trena skočiti na redovnika... ali se ništa od toga nije dogodilo. Strašni tigar se povuče nazad i bespomoćno sklupča, razoružan Takuanovim stavom punim ljubavi. Očito je tigar osetio da mu ne preti nikakva opasnost od zen majstora te je nestao njegov strah koji ga je terao da napada. Takuan se približi tigru i ispruži svoju ruku ispred njegove njuške. Iznenađeni tigar se na to razneži i počne, mljackajući ogromnim čeljustima lizati Takuanovu ruku. Od snažne i goropadne životinje pretvorio se u umiljato mače željno pažnje. Plemenitost i ljubav kojim je ovaj prizor zračio izgradili su intuitivne spoznaje između čoveka i životinje. Šogun i njegova svita bili su opčinjeni ovim prizorom kome su prvi put u životu prisustvovali. Takuan nastavi maziti tigra te sede na njega. Tigar je na to samo zadovoljno frktao i micao svojim tankim brcima. Šogun Iemitsu, čovek od vlasti i velikog iskustva, od tog je trenutka još prisnije prihvatio Takuana, s poštovanjem koje je ukazivao retko kome. Ali, ipak, njemu nije bilo jasno kako je "nasmešeni  monah" uspeo pripitomiti zver koja je inače poznata po tome da se teško pokorava bilo kome. Upitao je svog učitelja od mača, Yagyu Munenorija kako bi on to objasnio. Munenori mu je objasnio da se najdublje postignuće u mačevanju poklapa sa spoznajnim postignućem tipičnim za duhovne koncepte zen učenja. Munenori je dalje nastavio:

"U oružanim sukobima, ratniku nikada ne sme popustiti pažnja jer bi to njegov protivnik primetio i iskoristio. U trenutku dekoncentracije javlja se "pukotina" u svesti, a to je prilika da protivnik zada odlučujući udarac. Međutim, onaj ko je uspeo ovladati tajnama zen meditacije i putem njih razvio duh do savršenstva, ostaće netaknut čak i ako se desetine mačeva usmere prema njemu. Za takvog se čoveka kaže da ni božanstva ne mogu naći prostora kako bi ga sprečili u njegovoj nameri."

Redovnik Takuan je očito bio primer takve ličnosti. Njegov duh, čist i satkan od ljubavi, nežnosti i u isto vreme neustrašivosti, predstavljao je fluid koji je ispunjavao celo njegovo biće. On je bio njegov štit i bitni smisao njegove obuke. Takuanova dobrota koju ljudi nisu znali uvek prepoznati bila je tako velika da ju je jedan divlji  tigar prepoznao. Učitelj Munenori savladao je tigra uz pomoć ratničkih tehnika koristeći borilačke principe mačevanja. Ali redovnik Takuan tigra je razoružao najiskrenijom ljubavi, bez trunke agresije ili straha. Prosvećenost Takuana obeležila je taj događaj utisnuvši u njega višu dimenziju mudrosti. Zbog toga je  učitelj Munenori bio "postiđen", jer je njegov stav prema tigru bio na nižem stepenu duhovnog razvoja od Takuanovog. Od svoga je učitelja dobio još jednu lekciju.

Da bi pokazao poštovanje prema Takuan Sohou, šogun Iemitsu podigao je za njega hram Tokai-ji u Tokiju u kvartu Shinagawa 1638. godine, a Takuan je postao glavni poglavar tog hrama. Umro je sedam godina kasnije 1645. godine u 72. godini života. Yagyu Munenori, njegov učenik umro je godinu dana kasnije 1646. godine u sedamdeset petoj godini života. Tokugawa Iemitsu umro je 1651. godine.



Izvor :

SAMURAJI, ODJECI RATNIČKOG SNA
knjiga druga : FILOZOFIJA RATNIČKE KLASE
Beograd, 2008.

Slika preuzeta sa :


субота, 3. децембар 2011.

GEKISAI DAI


- Yoi dachi
- Musubi dachi / Mokuso
- Otvori oči i glasno izgovori naziv kate
- Heiko dachi / IBUKI
Pogled u levo za 90° . U pravcu pogleda - Hidari Sanchin dachi / Hidari Seiken Jodan uke
Iskorak desnom nogom prema napred - Migi Zenkutsu dachi / Migi Jodan Oi tsuki
- Pogled ostane usmeren u pravcu izvođenja prethodne tehnike, desnom nogom iskorak u nazad - Kiba dachi / Hidari Yoko Gedan barai
- Pogled u desno za 180°, levu nogu pomerimo i postavimo kao zadnju u stavu Migi Sanchin dachi grudima okrenuti u pravcu pogleda / Migi Jodan Seiken uke
- Iskorak levom nogom prema napred - Hidari Zenkutsu dachi / Hidari Jodan Oi tsuki
- Pogled ostane usmeren u pravcu izvođenja prethodne tehnike, levom nogom iskorak u nazad - Kiba dachi / Migi Yoko Gedan barai
- Pogled u levo za 90°. Desnom nogom iskorak u pravcu pogleda - Migi Sanchin dachi / Migi Seiken Chudan Uchi  uke IBUKI
- Iskorak prema napred - Hidari Sanchin dachi / Hidari Seiken Chudan Uchi uke IBUKI
- Iskorak prema napred - Migi Sanchin dachi / Migi Seiken Chudan Uchi uke IBUKI
- Hidari Chudan Mae geri sa padom noge udarca prema napred u Hidari Zenkutsu dachi
- U mestu Hidari Hiji age ate
- U mestu Hidari Uraken Oroshi ganmen uchi
- U mestu Hidari Gedan barai
- U mestu Migi Gedan Gyaku tsuki
- U mestu Migi Ashi barai u visini kolena
- Pogled u nazad za 180°, desnu nogu spustimo u pravcu pogleda - Kiba dachi / Migi Yoko Jodan Shuto uchi (u visini vrata) KIAI
- Levom nogom iskorak u pravcu pogleda - Hidari Sanchin dachi / Hidari Seiken Chudan Uchi uke IBUKI
Iskorak prema napred - Migi Sanchin dachi / Migi Seiken Chudan Uchi uke IBUKI
Iskorak prema nazad - Hidari Sanchin dachi / Hidari Seiken Chudan Uchi uke IBUKI
- Migi Chudan Mae geri sa padom noge udarca prema napred u Migi Zenkutsu dachi
- U mestu Migi Hiji Age ate
- U mestu Migi Uraken Oroshi ganmen uchi
- U mestu Migi Gedan barai
- U mestu Hidari Gedan Gyaku tsuki
- U mestu Hidari Ashi barai u visini kolena
- Pogled u nazad za 180°, levu nogu spustimo u pravcu pogleda - Kiba dachi / Hidari Yoko Jodan Shuto uchi (u visini vrata) KIAI
- Desnom nogom iskorak u pravcu pogleda - Migi Zenkutsu dachi / Morote tsuki (Migi Chudan - Hidari Jodan)
- Iskorak prema napred - Hidari Zenkutsu dachi / Morote tsuki (Hidari Chudan - Migi Jodan)
Iskorak prema nazad - Migi Zenkutsu dachi / Morote tsuki (Migi Chudan - Hidari Jodan)
- Desna noga do leve - Musubi dachi / Mokuso
- Naore



.

недеља, 27. новембар 2011.

DACHI – STAV ILI POLOŽAJ TELA


   Izvođenje bilo koje tehnike bez prethodno zauzetog stava je nemoguće. Oni su u karateu strogo formalno određeni i kanonizovani. Pojedinačno svaki od njih je savršeno energetski izbalansiran. Prvobitni su nastali  po uzoru na prirodne stavove. Neki  od danas poznatih stavova stari su koliko i sam karate. Naj stariji su Indijskog i Kineskog porekla. Proizvod su vekovne težnje praktikanata karatea da pronađu naj pogodniji položaj tela kako bi izvedena tehnika bila što efikasnija. U periodu razvoja veštine na ostrvu Okinava, stavovi doživljavaju uticaj duhovne ideje karatea. Kasnije prelaskom karatea na tlo Japana dolazi do modifikovanja nekih okinavljanskih stavova u težnji da se prilagode novim potrebama. Tehnički, dachi predstavlja početak izvođenja  tehnike. Ima neogranićene mogućnosti što odgovara neogranićenosti karate puta. Ako su stopala rastavljena u pravilnom odnosu prema centru težine, tehnika je snažnija. Neki stavovi zahtevaju izuzetan napor volje i veliku koncentraciju. Duže zadržavanje u njima se koristi i za vežbe meditacije.
   Značaj stavova je višestruk za efikasno izvođenje tehnika odbrane i napada. Njihov zadatak je da obezbede stabilnost, pokretljivost i ispoljavanje maksimalne sile koju sinhrono proizvodi veći broj mišića. Pojedinačni izgled svakog stava je specifičan i definisan sledećim zajedničkim elementima  :

- Položajem stopala gde je važan njihov međusobni razmak po dužini i širini, ugao njihovih uzdužnih osa u odnosu na liniju kretanja, kao i površina tabana koja ostvaruje kontakt sa podlogom (u nekim stavovima to je samo prednji deo stopala dok je u nekima jedno stopalo podignuto od poda).
- Ugao koji zauzimaju kolena i pravac njihove usmerenosti.
- Raspored težine u odnosu na opterećenje stopala težinom tela.
- Položaj kukova, gornjeg dela tela i ramena. U odnosu na liniju kretanja oni mogu biti pod uglom od 90°, oštrim uglom ili uglom od  0°. U tom smislu će se nalaziti u frontalnom, kosom ili bočnom položaju.

   Visinu stava određuje rastojanje između površine na kojoj se stoji i centra tela koje se nalazi u predelu donjeg stomaka. U direktnoj je zavisnosti od povijenosti u kolenima i razmaku između stopala. Prirodni stavovi kod kojih su kolena samo blago savijena, a stopala nisu razmaknutija od širine kukova, spadaju u visoke stavove. Iz razloga što je težište kod njih na većoj visini, stabilnost je manja ali je pokretljivost veća. Treba napomenuti da što je stav višlji, domet tehnike koja se izvodi je manji. Suprotno visokim stavovima, stavovi gde je težište nisko su stabilniji. Tehnike izvedene iz niskog stava su većeg dometa i snažnije ali je pokretljivost umanjena.
   Naj jednostavniji stavovi su oni nastali iz prirodnog stava. Kod njih je položaj tela definisan uglavnom samo položajem stopala. Jednosatavni su za izvođenje jer ne iziskuju predhodnu pripremu. Najviše se koriste u ceremonijalnom delu treninga ili kao polazni stavovi u primeni tehnike. To su : Shizentai dachi, Heisoku dachi, Musubi dachi, Hachiji dachi, Heiko dachi, Uchi hachiji dachi, Moro ashi dachi.
   Ostale stavove možemo svrstati u grupe prema sledećim kriterijumima. Prvi je projekcija težišta u odnosu na položaj stopala. Tako imamo prednje, zadnje i centralne stavove. Drugi kriterijum je zasnovan na položaju kolena (jednog ili oba) kojim se mišićne sile nogu usmeravaju prema unutra ili prema spolja kako bi se obezbedila stabilnost stava. Tako dolazimo do dve grupe stavova od kojih je prva zatvoreni, a druga otvoreni stavovi. Prema ovome svi stavovi po svojim osobenostima spadaju u dve grupe. Evo na primeru kako to izgleda sa najčešće praktikovanim stavovima :

Zenkutsu dachi – prednji, otvoren
Kokutsu dachi – zadnji, otvoren
Kiba dachi – centralni, otvoren
Neko ashi dachi – zadnji, zatvoren
Sanchin dachi – centralni, zatvoren
Shiko dachi – centralni, otvoren
Kake dachi – prednji, zatvoren

   Ispravno izvedena tehnika, odbrane ili napada, u mestu ili kretanju, direktno zavisi od kvaliteta stava. Odsustvo ravnoteže i stabilnosti umanjuje njen efekat. U karateu je položaj za izvođenje tehnike uglavnom povezan sa položajem nogu i kukova. Izvesti je snažno, brzo, precizno, ispravno i bez napora, tečno, moguče je samo ako postoji snažan temelj, stabilna osnova u pravilno zauzetom stavu. Zato stav mora biti jasno određen, čvrst i stabilan, mora odgovarati tehnici koja se izvodi. Međutim, treba voditi računa da se takav stav zauzme samo delić vremena pre same tehnike napada ili odbrane. Dugo zadržavanje u čvrstom, stabilnom stavu sa nisko spuštenim težištem, smanjuje elastičnost i sposobnost pokretljivosti.
   Važno je shvatiti da stav mora da obezbedi dovoljnu čvrstinu tela čiji je zadatak da izdrži šok izazvan izvođenjem tehnike. Bez obzira na to koliko snage unesemo u naš udarac ili blok, ta će se snaga jednostavno izgubiti ako su nam temelji slabi. Zauzimanje ispravnog položaja omogučava postizanje balansa između gornjeg i donjeg dela tela što dovodi u harmoniju uzajamno angažovanje mišića uz minimalan gubitak energije.
   Održavanje položaja obezbeđuje kontrakcija određenih grupa mišića karakteristična za određeni stav. Vrlo je važno da ostali mišići ne budu angažovani. Nepravilna forma vodi ka angažovanju ne potrebnih mišića što dovodi do smanjenja brzine i snage pokreta, kao i umanjenja kontrole.
   Za početnike stavovi zahtevaju veliku usmerenost pažnje na njihovo izvođenje što dovodi do smanjenja pažnje na samu tehniku koja se iz njih izvodi. Iz tog razloga neophodan je period obuke u kome će se stavovi vežbati samostalno kako bi se zauzimali i u njima kretali prirodno, bez napora i razmišljanja.
   Tehnike kretanja koristimo kako bi menjali mesto našeg tela u prostoru. Najčešće kretanje se izvodi iskorakom ili pomeranjem stava napred – nazad, odnosno pod uglom na jednu od strana. Pomeranje težišta tela, pri promeni stava, je pravolinijsko i ne izaziva promenu u visini sledećeg stava, bilo da je isti ili neki drugi. Zauzimanje nižeg težišta tela i veće površine oslonca, obezbđuje veću sigurnost ravnoteže - stabilnost stava. Pri tome se mora voditi računa da kretanje mora biti ne smetano, brzo i lako. Izvodi se spontano kako ne bi odvlačilo pažnju i ometalo koncentraciju.
   Stav je osnova koja mora obezbediti da svi delovi tela ne smetano rade, a da njihovi zajednički pokreti deluju harmonično kao jedna celina. Samo tada će se stvoriti uslovi za ispoljavanje maksimalnih mišićnih sila. Kroz mnogobrojna ponavljanja postiže se ne napornost izvođenja, a da bi se napravio dobar izbor moraju se svi znati dobro izvoditi. Poznavajući njihove dobre karakteristike lako će mo napraviti pravi izbor prema određenoj situaciji. Izvođenje stavova nije samo po sebi cilj, već tehnika koja se radi iz njih. Dakle izbor stava određuje tehnika koju imamo nameru da izvedemo iz njega. 
   Svi stavovi se mogu izvoditi i u borbenoj – kumite varijanti. Oni nemaju strogo određenu formu već su odraz individualnih sposobnosti pojedinaca. Zajednička karakteristika im je visoko podignuto težište. Zavise od nivoa poznavanja i vladanja tehnike, taktičkih sposobnosti vođenja borbe, kao i od  psiho-fizičkih sposobnosti. Prema ideji borbe ili prema trenutnoj situaciji možemo ih podeliti na defanzivne i ofanzivne. Po pravilu u prve spadaju oni iz grupe zadnjih, a u druge iz grupe prednjih stavova.
   Stav koji se koristi u Kyokushin borbi je Kumite dachi. On najviše odgovara zahtevima kontaktne borbe. Stabilan je i omogučava pokretljivost u svim pravcima. Iz njega se lako i brzo može preči u neki drugi stav prilikom odgovora na napad ili brzo iskoristiti protivnikova greška sopstvenim napadom. Kumite dachi zahteva karakterističan položaj ruku. Najbolji položaj ruku tokom borbe je onaj koji omogučava dobru zažtitu i istovremeno trenutnu mogučnost napada.







Kyokushin Dachi waza – Skup stavova koji se primenjuju u Kyokushinu
(redom kojim su prikazani na video klipu)


Shizentai dachi – Prirodni stav


Heisoku dachi – Stav skupljenih stopala


Musubi dachi – Stav spojenih peta


Heiko dachi / Yoi dachi – Stav paralelnih stopala


Soto hachiji dachi – Pete su paralelne, a stopala usmerena ka spolja


Uchi hachiji dachi – Pete su paralelne, a stopala usmerena ka unutra


Sanchin dachi – Stav peščanog sata


Moro ashi dachi – Jedno stopalo pomereno napred iz stava paralelnih stopala


Kokutsu dachi – Zadnji stav


Neko ashi dachi – Stav mačke


Kake dachi / Kake ashi dachi – Kuka stav


Zenkutsu dachi – Prednji stav


Kiba dachi – Stav jahača


Shiko dachi – Sumo stav / Stav medveda


Tsuru ashi dachi – Stav ždrala



Stavovi koji nisu na video klipu


Soshin dachi – Stav u čučnju


Ippon hiza dachi / Hiza dachi – Stav sa jednim kolenom na podu


Kumite dachi – Borbeni stav 




Literatura :

UVOD U KARATE
Dragan Janjić & Vladislav Gigov / treće izdanje / Beograd, 1984.

KARATE borilačka veština i sport prva knjiga
Prof. dr. Milorad V. Stričević / prvo izdanje / Beograd, 1997.

KARATE 1 teorijska polazišta
Dr. Srećko Jovanović / Novi Sad, 1992.

ŠKOLA KARATEA 2
Mudrić Radomir / Beograd, 1986.

ŠKOLA KARATEA 4
Mudrić Radomir / Beograd, 1991.

TEORIJA KARATEA
Vladislav Gigov / Novi Sad, 1980.